Težak teret Atlas grupe

Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević preko nekoliko kriminalnih organizacija i više krivičnih djela oštetio je državni budžet za više stotina miliona eura, tvrdio je u februaru 2019. godine, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.

Katnić je ubjeđivao javnost da će biti proglašeni krivim svi koji su učestvovali u izvršenju tih krivičnih djela i da će sav novac biti vraćen u državni budžet.

Tri godine kasnije, suđenje ni po jednoj od ukupno osam optužnica koje je specijalno tužilaštvo podnijelo protiv Kneževića, njegovih bliskih saradnika i zaposlenih u Atlas banci nije počelo, a tri još nijesu ni potvrđene. Istovremeno, Duško Knežević je je iz Londona pokrenuo međunarodnu arbitražu pred sudom u Hagu i traži 500 miliona eura odštete od Crne Gore. Plus 200 miliona od ovdašnjih sudova.

U međuvremenu su Kneževićevi saradnici pritvarani, potpisivali sporazume o priznanju krivice, postajali svjedoci saradnici… Katnić je iz mjeseca u mjesec na konferencijama za medije pokazivao razne šeme objašnjavajući kako je, navodno, Knežević oštetio državu, dok su njegove banke – Atlas i Investbanka Montenegro (IBM) otišle u stečaj. I dalje su blokirana 64 miliona eura iz slučaja poznatog kao E-comerc kojima se još uvijek ne zna konačna sudbina.

U pravnom smislu najdalje se stiglo u slučaju poznatom kao afera Aerodrom. Suđenje je zvanično počelo, ali su pretresi do sada odlagani, iz kako nam je saopšteno, procesnih razloga. Sljedeći je zakazan za 21. februar 2022. godine.
U predmetu “Aerodromi”, Specijalno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Atlas banke, njenog vlasnika i rukovodilaca– Kneževića, Marka Nikolića i Dijane Zečević. Oni se terete da su oštetili Aerodrome Crne Gore za tri miliona eura i u istom odnosu pribavili korist Atlas banci, jer nijesu vratili depozit od tri miliona eura, nakon što je istekao rok oročenja, a vlasnik zatražio povraćaj novca.

“Podstrekivao službenike”

Knežević se tereti da je svoje službenike Nikolića i Zečević podstrekavao na zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, odnosno da prisvoje novčana sredstva JP Aerodromi nakon isteka oročenja depozita.

Nikolić je, pisali su mediji, u tužilačkoj istazi pomenuo predsjednika parlamenta i lidera Socijaldemokratske partije Ivana Brajovića. Kadrovi njegove stranke tada su upravljali Aerodromima a Nikolić je ustvrdio da je nakon razgovora Brajovića i Kneževića na jednom prijemu, na adresu Atlas banke stigao zahtjev za produženje oročenog depozita na period od godinu dana. Zečevićka ga je parafirala i poslala nazad, ali ga rukovodstvo Aerodroma nikada nije vratilo potpisanog.

Brajovića je po pitanju Aerodroma i spornih depozita javno prozivao i sam Knežević. “Ja sam direktno sa Brajovićem dogovarao držanje depozita Aerodroma u Atlas banci. Zauzvrat, zatvorili smo mu sve kredite koje je imao u Atlas banci, u tu svrhu sam sa njim dogovorio da mu moji prijatelji plate plac u Bjelopavlićima po višestruko većoj cijeni od realne. Takođe, Brajović je dobijao naknadu od mene, navodno za potrebe partije”, tvrdio je tada Knežević.

Brajovića nema

Brajovića, ipak, nema u optužnici za Aerodrome.
Dvije optužnice koje su takođe potvrđene odnose se na slučaj poznat kao Kaspija. Knežević je, tvrdi Tužilaštvo, odbio da Atlas banci, u kojoj je bio većinski vlasnik, vrati ukupno 15,2 miliona eura koliko je koštala garancija sa zateznom kamatom za njegove poslove sa kompanijom Kaspija properti. Vlasnici Kaspije, koja je registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, isplatili su Kneževiću 12,5 miliona eura za kupovinu hotela „Princes“. Kako je kupovina hotela propala, a Knežević nije vraćao novac koji su Azerbejdžanci tražili u nekoliko navrata, aktivirana je garancija Atlas banke.

Jedan od najbližih Kneževićevih sardanika, Đorđe Đurđić, bivši direktor Altas banke, priznao je da je bio podstaknut od Kneževića da izda i odobri garanciju „s ciljem pribavljanja koristi drugoj osobi“, odnosno, Kneževiću, koji je većinski vlasnik banke. Đurđić se nagodio sa Tužilaštvom i pristao na kaznu od šest mjeseci kućnog zatvora i da plati Višem sudu 2.000 eura i 200 eura Kliničkom centru.

Potom je postao svjedok saradnik u predmetu poznatom kao Karbon. Specijalno tužilaštvo tereti Kneževića da je bio na čelu kriminalne grupe koja je za 1,9 miliona eura oštetila firmu „Global karbon“ čiji je osnivač IBM. Knežević je davanjem pozajmice od milion eura koja nikada nije vraćena i kolaterala na više od 900.000 eura za kredite povezanih kompanija, oštetio IBM banku.

Potvrđena je i optužnica koja se odnosi na pranje novca, poznata kao Koverta, u kojoj je Knežević optužen za stvaranje kriminalne organizacije. Afera Koverta odnosi se na tajni snimak koji je Knežević objavio 2019. Godine. Na njemu se vidi Slavoljub Stijepović, generalni sekretar u kabinetu predsjednika Crne Gore, u trenutku primopredaje navodno oko 100.000 eura za finansiranje kampanje Demokratske partije socijalista (DPS), pred izbore 2016. godine. Sud je u septembru konačno potvrdio optužnicu i protiv Stijepovića.

Slučaj za “zabavljanje” javnosti

Tri optužnice još uvijek nijesu potvrđene – slučajevi u javnosti poznati kao E-comerc, Vujošević (VDT) i Milošević.

Katnić je prije tri mjeseca dostavio Višem sudu dopunjenu optužnicu protiv Kneževića, nekadašnjeg viceguvernera Centralne banke Crne Gore Velibora Miloševića i još 10 osoba kojima stavlja na teret stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju, pranje novca i utaju poreza kojim je država oštećena za višemilionski iznos.

U ovom slučaju na optužnici je Milošević jer je, prema stavu tužilaštva, uzimao novac od Kneževića da bi podmitio kontrolore koji su provjeravali poslovanje Atlas i Invest banke Montenegro. Knežević je početkom januara 2019. godine objavio snimak razgovora na osnovu kojega tvrdi da je Veliboru Miloševiću dao 100 hiljada eura. I u ovom slučaju svjedok saradnik je Đurđić i bivši vozač Kneževića i jedna od njegovih najpovjerljivijih ljudi Vlatko Rašović.

U slučaju Vujošević javnost se danima zabavljala slušajući snimke razgovora Kneževića i sekretara Vrhovnog suda u kojima je Nenad Vujošević tvrdio da je navodno, u Kneževićevo ime, podmićivao vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića. Vujošević je na prvom saslušanju u Specijalnom tužilaštvu rekao da je uzeo novac od Kneževića samo za sebe, jer mu je trebao za liječenje. Ivica Stanković je odbacio svaku odgovornost u ovom slučaju. Katnić je svog tadašnjeg šefa ipak saslušao kao svjedoka, iako je prvobitno tvrdio da nema ni “udaljenih sumnji“ u njegovu nevinost.

Slučaj iz “Kneževićevog paketa” o kome Katniće najradije govori poznat je kao E-comerc. Ni u tom postupku optužnica još nije potvrđena.

Nakon što je SDT blokiralo 64 miliona eura klijenata e comerc usluga, zbog sumnji da se radilo o utaji poreza, Atlas banka je otišla u stečaj. Centralna banka je tada izdala nalog Atlas banci da se ukupan iznos od 64 miliona eura koji se nalazio na računu e-commerce klijenata isključi iz obračuna likvidne aktive, zbog čega je koeficijent likvidnosti banke pao ispod zakonom propisanog minimuma, što je bio razlog za uvođenje privremene uprave CBCG i, kasnije, stečaja.

Dok je istraga u ovom slučaju bila u toku, nekadašnja Poreska uprava a zatim i Ministartsvo finansija donijeli su odluke da nije plaćen porez na dobit na transakcije u okviru servisa e comerca. To je jačalo pozicije SDT-a u tom slučaju.

Upravni sud oborio rješenja MF

U međuvremenu je Upravni sud, početkom novembra, oborio pomenuta rješenja Ministarstva finansija i sadašnje Uprave prihoda i carina, po osnovu kojih je E-comerc klijentima Atlas banke obračunat porez na dobit.

Katniću su upravo rješenja Poreske uprave i Ministarstva finansija često bila argument da optužnica i blokada 64 miliona eura imaju zakonsko utemeljenje. Sa druge strane, iz Atlas grupe su nekoliko puta saopštili da je e-komerc zakonita usluga kojom se bave godinama.

Glavni specijalni tužilac je na naše pitanje kako komentariše to što do sada nije održan ni jedan glavni pretres ni u jednom slučaju protiv Kneževića, kazao da je Tužilaštvo uradilo sve što je bilo do njih i da bi i on volio da konačno imamo suđenje i pravosnažnu presudu.
Na konstataciju potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića koji je kazao da bi Knežević trebalo da bude svjedok saradnik jer je, kako je rekao, teško da je on mogao sam uraditi sve to za što ga Tužilaštvo tereti, aludirajući na vrh bivše vlasti, Katnić je odgovorio da to po zakonu nije moguće – odnosno da onaj ko je na čelu kriminalne grupe ne može biti svjedok saradnika.

Pravni tim: Optužnice neutemeljene

Iz Pravnog tima Atlas grupe ocjenjuju da glavni pretres ni u jednom od ovih slučajeva nije počeo jer “optužnice ne samo da su neutemeljene i na labavim nogama, nego predstavljaju očigledan vid političkog progona Duška Kneževića”.

Oni, u pisanim odgovorima, insistiraju kako je “to potvrdila i Komisija za žalbe Interpola, odbacujući sve tri potjernice koje su bile raspisane protiv Duška Kneževića cijenići da su politički motivisane”. Članovi pravnog tima Atlas grupe navode i da Kneževiću, prema ocjeni britanskih eksperata iz oblasti bezbijednosti, nije siguran boravak u Crnoj Gori.

Duško Knežević insistira da se povuče crnogorska nacionalna potjernica protiv njega, kao i da se potpiše sporazum sa britanskim nadležnim organima o fer suđenju i bezbjednosti, odnosno o slobodnom ulasku i izlasku iz Crne Gore. Pod tim uslovima on bi pred Višim sudom odgovarao na sva postavljena pitanja, navode iz njegovog pravnog tima.
No, sve i da mu ispune postavljene zahtjeve Knežević ne namjereva da dođe u Crnu Goru dok je Katnić na čelu SDT.
Do tada, iz Londona vodi svoju bitku, pred Arbitražnim sudom u Hagu i ovdašnjim sudovima. Kako stvari stoje, ne bi bilo iznenađenje da umjesto stotine miliona za koje Katnić vjeruje da će završiti u državnom budžet, građani toliko, ili još više, isplate upravo Kneževiću. Na ime odštete.

Borba za nekretnine

Specijalno tužilaštvo je osim krivičnih istraga vodilo i finansijke provjere Kneževićeve imovine. Tokom finansijske istrage, SDT je tražio da se blokira upravljanje imovinom Kneževića u Zeti – vila i imanje u Mahali, luksuzni stan na Svetom Stefanu i Podgorici.

Prije nekoliko dana Viši sud je prihvatio prijedlog Specijalnog tužilaštva i donio odluku da se blokira sva imovina biznismena Duška Kneževića i Atlas grupe u Crnoj Gori.

Odlukom tog suda privremeno je blokirana imovina kompanije „Mogren hil“ „Atlas hotels grup“, „Atika lend“, „Ekspo Budva“, „Ekspoinvest Budva“, Opšte bolnice ,,Meljine“ i „Montenegro ekspres grup“.

Pravni tim Kneževića navodi da je zahtjev SDT-a „nezabilježeno nasilje nad pravom i zakonom.“ Oni insistiraju da je to „odmazda, nakon što je Knežević pokrenuo međunarodnu arbitražu protiv države Crne Gore sa odštetnim zahtjevom od 500 miliona eura“.

Autor: Vesna Rajković

Ovaj tekst nastao je uz podršku Fonda otpornosti Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. Mišljenja i stavovi izneseni u tekstu su isključiva odgovornost Društva profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG) i ne odražavaju nužno stavove Globalne inicijative.