„Trg od ćirilice“ – U čast pjesnika Petra Petrovića Njegoša

Bokeljsko izdanje Gorskog vijenca predstavljeno sinoć na Trgu od ćirilice. Drugi dio večeri obilježilo predavanje dr Snežane Adamović – Petar Drugi Petrović Njegoš u srpskoj kritičkoj misli 20. vijeka.

O knjizi „Gorski vijenac – Bokeljsko izdanje „, priređivača Nikole Malovića, književnika iz Herceg Novog, govorio je književni kritičar Želidrag Nikčević.

„Mi večeras promovišemo jednu mudru, plemenitu i slobodarsku knjigu“, kazao je Nikčević.

Naglašavajući strateški, nacionalni i konstitutivni aspekt Gorskog vijenca, Nikčević smatra da je ovo „novo čitanje” Gorskog vijenca dragocjen doprinos ukupnoj srpskoj kulturi i duhovnosti, a da mu posebnu aktuelnost daju upravo zbivanja u današnjoj Crnoj Gori.

„ Nikola Malović ovim izdanjem svjedoči neprekinutu, životvornu stvaralačku nit između nas današnjih kakvi god da smo i naših ponajboljih predaka“, rekao je Želidrag Nikčević.

Ustvrdivši da nije slučajno što je jedan od najistaknutijih savremenih srpskih pripovjedača, kakav je Nikola Malović, pristupio ovom poduhvatu, Nikčević je kazao da „Ovdje, u Herceg Novom, nije teško ustanoviti da se upravo na obodu srpskih zemalja po pravilu javljaju važne figure i glasovi naše književnosti, kao što je nekada sa sjevera govorio Crnjanski, sa juga Stefan Mitrov Ljubiša, sa istoka Bora Stanković, sa zapada Kočić, Desnica, Matavulj i drugi. Tako se tim fenomenom ukrštanja tzv. perifernih snaga jedne nacionalne književnosti izgrađuje nacionalna duhovna gramatika“, rekao je on, dodavši da upravo u tome vidi značajan doprinos ovog Malovićevog poduhvata.

Govoreći o Njegošu kao svevremenom i uvek aktuelnom pjesniku i misliocu, stvaraocu srpskog zajedništva i uređivaču „srpskog nacionalnog enterijera“, Nikčević je rekao: „Njegoš je stvorio prostor u kojem i danas potpuno aktuelno odzvanjaju naši snovi, naše nade, traume i tragedije. Taj fantastičan prelaz Njegošev, od kreativnog umjetničkog Ja, prema narodnom, sabornom Mi, do Njegoša na takvoj duhovnoj visini, mi Srbi nismo imali„, rekao je Nikčević.

Priređivač Nikola Malović je kazao da je ovo izdanje napravljeno sa namjerom da bude drugačije od ostalih. „Dijelom je i fotomonografija i po prvi put nudi zbir sentenci iz Gorskog vijenca“, kazao je Malović napomenuvši da je izdanje ove knjige pomoglo Ministarstvo kulture Republike Srbije.

„Iz ove knjige posredstvom fotografija saznajemo gdje je sve Njegoš boravio u Boki, i za koja mjesta je bio posebno vezan“, rekao je Malović.

Donoseći posjetiocima dijelove predgovora knjige, Malović kaže: „Njegoš ne upire prstom na savjest nacije nego prst polaže na stihove koji na savjest treba da podsjete, da svak može da pročita, da mu se ne soli pamet sa strane, nego da sam vidi šta je pjesnik htio da kaže. Njegoš je predvidio i kategoriju đaka upornih u tome da ne progledaju čitajući, pa on kaže: Budale su sa očima slijepe, koje vide zaludu vide“.

Predstavljajući svoju doktorsku disertaciju „Petar Drugi Petrović Njegoš u srpskoj kritičkoj misli 20. vijeka, dr Snežana Adamović je kazala da je veoma teško doći iz Valjeva u Herceg Novi i govoriti o Njegošu.
„Pišući o Njegošu,Isidora Sekulić je napisala da je svaki Njegošev stih zapravo kujundžijski rad-nakit“, kazala je Adamović i dodala da je Isidora Sekulić primjetila još jednu značajnu činjenicu, a to je da je Njegoš neprevodiv.
„Njegoš se ne može prevesti, već se mora prepevati. U Njegoševim stihovima su zapisani otkucaji naših damara. Mi te stihove osećamo, slušali smo ih od svojih ukućana, komšija, prijatelja i mnogi od nas su možda mislili da to nije Njegoš već narodna poslovica“, kazala je ona i dodala da nam o toj utkanosti Njegoša u naše biće svedoči u svojim delima i Andrić koji se sa Njegoševim stihom prvi put sreo kao dečak.
„Ono što je veoma važno da kažemo je i to da je Andrić veoma hrabro o Njegošu svedočio kao o svom duhovnom orjentiru i putokazu, i kao junaku kosovske misli“, kazala je dr Snežana Adamović i dodala da je Andrić verovatno pod uticajem Njegoša prepoznao svoj identitet, i u svojim tridesetim godinama počeo da se izjašnjava kao Srbin.
„On je više puta i kada to nije bilo prijatno, u komunističkoj Jugoslaviji govorio da je Njegoš duhovni orjentir ne samo za njega, nego za sve nas koji o tome treba više da saznamo i primimo k’znanju“, kazala je Adamović.

U muzičko-poetskom dijelu programa stihove u čast Njegoševu je govorio pjesnik Slobodan Vučinić, a duhovnim pojanjem se predstavila solistkinja Nataša Miljević.

Večeras će u porti hrama Svetog arhangela Mihaila biti održana promocija knjige dr Jelice Stojanović „Put Srpskog jezika i pisma“. O knjizi će govoriti Dragan Lakićević, književnik i urednik Srpske književne zadruge iz Beograda, dr Drago Perović sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, mr Jelena Gazdić, asistent na Odsjeku za srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Nikšiću i mr Milorad Durutoviić iz Matice srpske. Program počinje u 21 čas.