U Beranama obilježen dan ujedinjenja: Crna Gora srpska država (FOTO)

U organizaciji srpskog naroda Vasojevića i Polimlja  u prepunoj sali Doma kulture u Beranama održana je proslava upriličena povodom 100 godina od oslobođenja i ujedinjenja Srbije i Crne Gore. Skup je blagoslovio episkop Eparhije budimljansko-nikšićke Joanikije, ističući da je mnogovjekovna Crna Gora sazdana na ideji oslobođenja i ujedinjenja cijeloga srpstva.

– I na Berlinskom kongresu Crna Gora je priznata kao druga srpska država. A ideja ujedinjenja u nastavku njene istorije jačala je i 1908. godine u velikoj krizi aneksije Bosne i Hercegovine, a naročito u toku Prvog i Drugog balkanskog rata, kada je veliki dio srpstva oslobođen. Crna Gora je 1914. godine ušla neprinuđena ni od koga u Prvi svjetski rat, odmah čim je Austrougarska monarhija objavila rat Srbiji da se rame u rame sa Srbijom bori za očuvanje slobode i za oslobođenje porobljene braće. Ona je i tada i u taj rat, takođe, krenula vođena i grijana tom vjekovnom idejom oslobođenja i ujedinjenja – kazao je vladika Joanikije.

Naglasio je da se ta nadmoć ideje oslobođenja i ujedinjenja Crne Gore manifestovala i na Velikoj narodnoj skupštini srpskog naroda, održanoj 1918. godine u Podgorici.

– Naravno, bila je prisutna ideja ujedinjenja i oslobođenja i kod drugih južnoslovenskih naroda, ali, ipak, ona je bila u nekom drugom planu i ona ničim nije mogla nauditi ideji ujedinjenja Srbije i Crne Gore. I praktično ono što se dogodilo na Podgoričkoj skupštini i odluke koje je donijela manifestuju nadmoć te ideje bez obzira što su joj sile ovoga svijeta i ljudske slabosti nanosile štetu, pa i sami kralj Nikola. Nažalost, kralj Nikola se pred kraj svoga života kolebao i on je tako najviše nanio štetu sebi, svojoj dinastiji, onim prosto neobjašnjivim postupkom kapitulacije i naredbom da crnogorska vojska položi oružje pred neprijateljem.

To ipak treba gledati kao jednu ljudsku slabost, jer je to nespojivo sa njegovom mišlju, koja je bila zapravo kosovska misao, nespojivo sa himnom „Onamo namo“ i sa tradicijom njegove kuće. Ali ljudske slabosti pripadaju svima, pa i jednome kralju – istakao je vladika Joanikije.

Naglasio je da niko nije mogao osporiti narodnu volju ujedinjenja i da današnja događanja suštinski nijesu razdvojila Srbiju i Crnu Goru.

– Ujedinjenje je bila ideja koja je preovladala u narodu. I oni koji su htjeli da ospore Podgoričku skupštinu i da dovedu u pitanje njene odluke nikako nijesu mogli osporiti narodno raspoloženje. A po riječima učesnika Podgoričke skupštine Gavrila Dožića, znamenitog mitropolita i patrijarha srpskoga, tada je 95 odsto stanovništva bilo za ujedinjenje. I on sam je dao veliki doprinos tom ujedinjenju, čak je i u njemačkom zarobljeništvu potvrdio da niko više ne može razdvojiti Srbiju i Crnu Gori. Ovo što se danas dogodilo mi mislimo da suštinski nije razdvojilo Srbiju i Crnu Goru. Svakako narod u Crnoj Gori, kao državotvorni narod koji je stvarao Crnu Goru, i dalje braću u Srbiji i u cijelom srpstvu smatra svojom braćom i ovđe su večeras ljudi koji se nijesu odrekli svog identiteta, svoje ideje, svoje nacije i svoje srpske Crne Gore – zaključio je vladika Joanikije.

Istoričar sa Cetinja Predrag Vukić je govorio o istorijskim viševjekovnim prilikama koje su prethodile održavanju Podgoričke skupštine. On je kazao da je ona izraz velikog narodnog ideala koji traje još od doba Nemanjića.

– Velika Podgorička skupština je zaista izglasala odluku kojom su potvrđeni veliki narodni ideali koji su trajali vjekovima i prenošeni sa koljena na koljeno. Da li su ti narodni ideali ostvareni, da li su dobrim dijelom iznevjereni, drugo je pitanje. Ali, sasvim su prirodne odluke Podgoričke skupštine, ako se zna da je narod u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i srpskim krajinama u Hrvatskoj imao jedno srpsko narodno integralističko uvjerenje da se taj narod i ujedini u jedinstvenu državu – naveo je Vukić.

On je ustvrdio da je od 1918. godine pa do današnjih dana sistematski ugrožavan srpski narodni identitet u Crnoj Gori. Međutim, kako je naveo, taj identitet još uvijek traje u Crnoj Gori.

– I pored nastojanja da se izgradi drugi indentitet u Crnoj Gori srpski narodni identitet i danas u njoj živi i živjeće i ubuduće, ako Bog da. Poručio bih sa ovoga mjesta da svaki narod u Crnoj Gori i na Balkanu ima svoje snove, želje, ideale. Tako i i srpski narod ima pravo na te snove, želje i ideale, bez obzira ko ih i kako osporavao. Zato mi želimo da se podsjećamo vremena kad su se svi naši sunarodnici našli pod jednim državnim krovom i vjerujemo da će se to jednoga dana ponovo dogoditi – poručio je Vukić.

O istorijskim okolnostima i narodnoj volji u Vasojevićima uoči Podgoričke skupštine govorio je istoričar Goran Kiković, rekavši da i danas u slobodnom Vasovom plemetu traje iskra slobode i ujedinjenja koja se razbuktala 1918. godine. On je podsjetio da je od ukupno 165 poslanika, koliko ih je bilo delegirano za Podgoričku skupštinu, njih 32 bilo iz andrijevičkog i beranskog okruga. Kazao je da su poslanici iz Vasojevića predstavljali, sa neznatnim izuzecima, bjelopoljski, plavsko-gusinjski i rožajski kraj.
– Za okrug andrijevički, kome je pripadao i plavsko-gusinjski kraj, poslanici su bili: Janko Spasojević, Zarija Vuković, Ljubo Bakić, Velimir Jojić, Marko Ćulafić, Novo Vugdelić, Ljubo Vuksanović, Novica Popović, Božidar Tomović, Radoslav Jagoš Vešović, Savo Spasojević, Radoje Nikolić, Risto Jojić, Tomica Ivanović, Savo Paunović. Za okrug beranski, kome su pripadali rožajski i bjelopoljski kraj, poslanici su bili: Milosav Raičević, Prokopije Veković, Milan Popović, Nikodim Cemović, Ljubomir Popović, Aleksandar Popović, Toma Joksimović, Milo Delević, Aleksandar Bojović, Miloš Popović, Kirilo Balšić, Nikola Mićović, Andro Savić, Bogdan Obradović, Radosav Joksimović, Vukajlo Dević i Milić Dabetić – podsjetio je Kiković.

U programu, koji su vodili Jelena Božović i Vasko Dragović, nastupili su narodni guslar Boško Vujačić, glumac Ivan Vučković, Etno grupa „Đurđevi stupovi“, frulaš Branko Kovačević sa sinom Boškom, KUD „Kolo“ i vokalna solistkinja Jelena Ristić.