IN4S

IN4S portal

Ubijao civile i djecu: Hrvatski ministar odgovoran za smrt stotina Srba

Tužilaštvu za ratne zločine Srbije podnesena je krivična prijava protiv hrvatskog ministra odbrane Damira Krstičevića i više osoba zbog sumnje da su 12. i 13. septembra 1995. godine u mestu Bravnice kod Jajca ubili 81 srpskog civila, od kojih osmoro djece.
Damir Krstičević

Damir Krstičević

Tužilaštvu za ratne zločine Srbije podnesena je krivična prijava protiv hrvatskog ministra odbrane Damira Krstičevića i više osoba zbog sumnje da su 12. i 13. septembra 1995. godine u mestu Bravnice kod Jajca ubili 81 srpskog civila, od kojih osmoro djece.

Ovo je samo jedan od ratnih zločina počinjenih u zoni odgovornosti Krstičevića, koji je komandovao 1995. godine Četvrtom gardijskom brigadom HV.

MUP Republike Srpske je još 2005. godine dostavio Tužilaštvu BiH Izveštaj o otkrivanju krivičnog djela i izvršioca krivičnog djela „Ratni zločin protiv civilnog stanovništva“ za četiri lica i više nepoznatih pripadnika Četvrte gardijske brigade Vojske Republike Hrvatske.

Izveštaj se odnosi na krivično djelo izvršeno 13. septembra 1995. godine u mestu Bravnice, u opštini Jajce, a dopunjen je 2007. godine. U dokumentu su navodi da je Četvrta brigada Hrvatske vojske zašla duboko u teritoriju susedne BiH i da su njeni pripadnici učestvovali u akcijama „Maestral“ i „Južni potez“, koje su bile nastavak „Oluje“, a koje su sprovedene na području Drvara, Šipova, Petrovca, Mrkonjić Grada, Bihaća, Jajca i drugih opština u septembru i oktobru 1995. godine.

Grobovi Srba pronađenih u masovnoj grobnici kod Mrkonjić Grada
Grobovi Srba pronađenih u masovnoj grobnici kod Mrkonjić Grada

MUP Srpske je u izveštaju upućenom Tužilaštvu BiH kao osumnjičene za ratne zločine nad Srbima sa ovog područja, gdje je ubijeno više od 1.000 Srba, naveo Tihomira Blaškića, Stanka Soptu, Damira Krstičevića i Marija Petrovića, komandante HV i HVO, kao i više N.N. pripadnika Četvrte gardijske brigade HV i Druge gardijske brigade HVO.

Simo Tuševljak, inspektor Uprave MUP RS za suzbijanje terorizma, ekstremizma i istrage ratnih zločina i krivičnih djela po međunarodnom humanitarnom pravu, kaže, za „Novosti“, da od 2007. godine predmet protiv Krstičevića i ostalih stoji u Tužilaštvu BiH i da ništa po tom pitanju nije urađeno.

Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, kaže, za „Novosti“, da je Tužilaštvo BiH 2016. godine zatražilo od Centra dokaznu dokumentaciju u slučaju zločina u akcijama „Južni potez“ i „Maestral“, gdje je, između ostalih, komandnu odgovornost imao i Damir Krstičević.

„Mi smo dostavili više od 1.500 dokumenata“, ističe Kojić.

On kaže da se ovde radi o tipičnoj komandnoj odgovornosti.

Neđo Mitrović, predsjednik Reubličke organizacije porodica poginulih i nestalih civila i vojnika, kaže, za „Novosti“, da porodice ubijenih Srba očekuju od Krstičevića da kaže gde su grobnice sa tijelima više od 80 ubijenih Srba, koji ni do dana današnjeg nisu pronađena, a ljudi su pobijeni u zoni njegove komandne odgovornosti.

Vučić: Nadam se da će pravda pobijediti

Mi gonimo Srbe koji su počinioci zločina, ali takođe i gonimo i znamo da postoje mnogi koji nisu odgovarali a počinili su najgore zločine protiv srpskog naroda – izjavio je predsjednik Aleksandar Vučić.

Odgovarajući na pitanje povodom podnošenja krivične prijave protiv hrvatskog ministra odbrane Damira Krstičevića zbog ratnog zločina nad Srbima, i da li će žrtve dobiti pravdu, Vučić je rekao:

“ Nadam se da će pravda biti zadovoljena. Preskočiću dio šta o tome mislim.

On je istakao da se zna da postoje mnogi koji nisu odgovarali a počinili su zločine protiv srpskog naroda, bilo na teritoriji KiM, RS, nekadašnje Srpske Krajine….

“ Ali, prosto, oni su samo žrtve, a zna se ko je bio agresor – Srbija“, podsjetio je Vučić kako se prema tome drugi odnose.

I u Srbiji može da odgovara

Beogradski advokat Dušan Bratić, koji je Tužilaštu za ratne zločine Srbije podneo krivičnu prijavu protiv hrvatskog ministra odbrane, izjavio je da Krstičević može i u Srbiji da odgovara za ratni zločin.

Bratić podsjeća na odredbe Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za procesuiranje ratnih zločina iz 2003. Te odredbe su u skladu sa Krivičnim zakonikom Srbije, koji poznaje princip univerzalne nadležnosti, odnosno jurisdikcije, kao princip međunarodnog prava.

Izvor: Novosti

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *