Vašingtonski institut: Američka pomoć Ukrajini skoro duplo veća od vojnog budžeta Rusije

Kvinsi institut iz Vašingtona, tink tenk koga su osnovali vodeći finansijeri Demokratske i Republikanske partije u SAD, poput Džordža Soroša i Čarlsa Koha, analizirao je koliko se novca iz američkog budžeta izdvaja za pomoć Ukrajini.

Kako se ističe, Sjedinjene Države Ukrajini su od izbijanja sukoba sa Rusijom dale oko 113 milijardi dolara.

Postoji niz mera koje mogu pomoći da se ova ogromna količina novca američkih poreskih obveznika stavi u kontekst, navodi Institut.

Za početak, to je više pomoći nego što su Sjedinjene Države pružile bilo kojoj zemlji u jednoj godini od Vijetnamskog rata. To je, takođe, daleko više od 65,9 milijardi dolara koje je Rusija potrošila na svoju vojsku 2022. U stvari, američka pomoć Ukrajini iznosi više nego što bilo koja druga zemlja na svetu izdvaja za svoju vojsku, osim SAD i Kine.

Tih 113 milijardi dolara je, takođe, gotovo jednaka sumi u „omnibus“ budžetu za Stejt department i Ministarstvo za unutrašnju bezbednost zajedno, i skoro koliko i 118,7 milijardi dolara koje će Sjedinjene Države potrošiti na medicinsku negu za sve vojne veterane SAD.

Interesantno je, navodi Kvinsi institut, uporediti pomoć Ukrajini sa potrošnjom na domaće prioritete. A tu poređenja nema.

Demokratski senator Patrik Lihej, predsednik Komiteta za budžet, rekao je, najavljujući veliko povećanje pomoći Ukrajini, da je to za oko četiri milijarde dolara više nego što će dobiti „zajednice širom zemlje koje se oporavljaju od suše, uragana, poplava, šumskih požara, i prirodnih katastrofa“.

Da je Ukrajina američka država, bila bi na 11. mestu po iznosu federalnih dotacija. Drugim rečima, u poslednjih 12 meseci Ukrajini je dodeljeno više novca američkih poreskih obveznika nego što je dobilo 40 američkih država.

Dok se sve više čuju komentari da se Kijevu više neće ispitivati „blanko čekovi“, Amerikanci bi, u najmanju ruku, trebalo da razmotre koliki ček su spremni da ispišu, posebno u trenutku kada se američka domaćinstva bore sa rastućom inflacijom i stagnacijom ekonomije koja bi mogla biti u recesiji 2023. godine, ocenjuje institut.

Pitanje nije da li SAD treba da podrže Ukrajinu, pitanje je koliko Vašington treba da podrži Ukrajinu u mesecima, a možda i godinama koje dolaze. Iako bi Sjedinjene Države trebalo da podrže Ukrajinu, krajnje je vreme da Amerikanci povedu iskren razgovor o tome koliko bi američki poreski obveznici trebalo da plate za ovu podršku, zaključuje Kvinsi institut.

Izvor: RT