Veterani iz „Oluje“ obučavaju Albance: Do Kosova* stižu preko Crne Gore

Hrvatski veterani koji su učestvovali u progonu više od 250.000 Srba iz Krajine, tokom zločinačke akcije „Oluja“, obučavaju oficire takozvane Vojske Kosova, a do naše južne pokrajine stižu preko Crne Gore i uz prećutnu saglasnost NATO, pišu Novosti.

Do ovih podataka stigle su srpske obaveštajne službe i u to „prosvjetno“ regrutovanje branitelja, kako saznaju naši operativci, uključen je i general Ante Gotovina koji je vojno sproveo najveće etničko čišćenje u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.

Prema tim informacijama, hrvatski veterani Albancima prenose svoja iskustva u munjevitim oružanim akcijama, odnosno uče ih taktici, odnosno, manevrima u takozvanim pobunjenim područjima. Ovaj aranžman, kako se pretpostavlja, nije mogao da prođe bez političkog dogovora Hašima Tačija i crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, a nosi veliki bezbjednosni rizik po naše stanovništvo na KiM, s obzirom na izražene aspiracije Prištine da potčini sjever i „zaokruži suverenitet“.

Interesantna je i uloga hrvatske strane i Gotovine. Naime, cijela ova operacija namjerno je preneta na teren veterana, kako bi se, u slučaju da bude operativno „provaljena“, Zagreb vadio na to da to nema nikakve veze sa njihovom zvaničnom vojskom, iako je javna tajna da je Gotovina u veoma bliskim odnosima sa tamošnjom vlašću.

Ljuban Karan, bivši oficir KOS, kaže da već dugo postoje snažne veze između hrvatske vojske i albanskih oružanih struktura sa KiM. Napominje da su tokom rata u Hrvatskoj tamošnje vojnike obučavali instruktori američke privatne vojne kompanije MPRI, koji su kasnije bili angažovani i u obuci albanskih boraca:

– Značajan broj Albanaca ratovao je u redovima hrvatske vojske, a te veze očuvane su i nakon rata. Iskustva hrvatskih oficira iz „Oluje“ i „Bljeska“ posebno su zanimljiva Albancima sa KiM jer planiraju sliče akcije na sjeveru Kosmeta.

Karan kaže da, osim vojne obuke, Hrvati Albancima mogu da ponude i neku vrstu recepta za tihi egzodus, putem pritiska vlasti na Srbe da i u miru napuštaju pokrajinu i zastrašivanja onih koji razmišljaju o povratku.

Srpske obaveštajne strukture već dugo raspolažu informacijama o obuci pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga koja se odvija u bazama „Film siti“ u Prištini i „Pomazatin“ nadomak Kosova Polja, za šta, navodno, logističku podršku pruža Amerika.

Cilj je priprema za operaciju pod kodnim imenom „Zlatna sablja“ a koja podrazumeva efikasno zauzimanje sjevera KiM i na taj način zaokruživanje „suvereniteta“ i uspostavljanje faktičke vlasti na cijeloj teritoriji pokrajine. Srbi sa sjevera tada bi bili odsečeni od centralne Srbije, što bi izazvalo osećaj panike i defetizma, pa i napuštanje te teritorije.

U sprovođenju takve akcije oficirima KBS bilo bi značajno iskustvo Gotovine i njegovih saboraca iz rata u Hrvatskoj, ali i iz čitavog niza oružanih sukoba u kojima je učestvovao. Gotovina se još sa 18 godina pridružio francuskoj Legiji stranaca u kojoj je bio pet godina i dogurao do starijeg razvodnika. Učestvovao je u borbenim akcijama u Džibutiju, Čadu, Zairu, Obali Slonovače. Posle Legije radio je kao vojni instruktor u Gvatemali, Kolumbiji, Paragvaju i Gabonu. U maju 1991. godine vratio se u Hrvatsku i uključio u formiranje Hrvatske vojske.

Osuđen pa oslobođen

Gotovina je u Haškom tribunalu oslobođen optužbi za zločine nad Srbima 1995. godine, uključujući i akciju „Oluja“. Žalbeno vijeće je, međutim, 2012. godine preinačilo prvostepenu presudu, kojom je bio osuđen na 24 godine zatvora. Na prvom suđenju proglašen je krivim za ubistva, progon i deportaciju srpskih civila i bezobzirna razaranja. Bio je učesnik sastanka na Brionima, kada je planirana i pripremana akcija „Oluja“. Naredio je granatiranje Benkovca, Knina, Gračaca i Obrovca u kojem su nastradali civili. Žalbeno vijeće je kasnije sve to poništilo, a Gotovinu su oslobodili svake vrste odgovornosti za sva počinjena krivična dkela.

Trguje tunom

U Hrvatskoj Gotovina danas važi za uspješnog biznismena, bavi se trgovinom tunom, a njegova kompanije „Pelagos net“ zarađuje milione evra. U uspostavljanju poslovne imperije imao je značajnu podršku države koja mu je po kratkom postupku dodijelila koncesiju na 126.000 kvadrata morske površine. Istovremeno Hrvatska banka za obnovu i razvoj dala mu je kredit od milion evra za kupovinu broda tunolovca.