(VIDEO) o. Gojko Perović: OIZ Valtazara Bogišića jasno prepoznaje kao ”imaonike” s jedne strane Crkvu, a sa druge strane državu
Otac Gojko Perović
Zakon o slobodi vjeroispovijesti biće jedna od glavnih tački sporenja i u ovoj godini a ključ neslaganja Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske su tri člana zakona, koja se odnose na pitanje imovine.
Ko je sada vlasnik 650 pravoslavnih crkava i manastira – država ili Mitropolija – trenutno je nemoguće precizno saznati.
Tako recimo, Cetinjski manastir u kojem je i sjedište Mitropolije, kao i dvije bogomolje na Cetinju, Crkva na Ćipuru i Vlaška crkva, prema tvrdnjama države, od ranije su upisane na Prijestonicu Cetinje.
To pokazuju i izvodi iz katastra, do kojih su došle Vijesti. Međutim, u Mitropoliji tvrde da je to rezultat haosa u katastarskoj službi.
„Jednom omaškom, u jednom momentu, jednim mahom, sva imovina i privatna i institucionalna, prepisana u vlasništvo Pijestonice. Postoji redovan postupak pred organima Prijestonice i države, da se to vrati i on je u toku, tako da taj podatak nije relevantan. Za Cetinjski manastir, za ovu zgradu u kojoj se nalazimo, porodične kuće Cetinjana vode se na Prijestonicu, privatna imanja koja vjekovima pripadaju nekim porodicama i one se vode na Prijestonicu. Dakle to jedno neuredno stanje “, kazao je rektor cetinjske Bogoslovije, Gojko Perović.
Na pitanje šta je Mitropoliji pred sudom dokaz, da ova imovina na Cetinju konkretno pripada njima, Perović navodi institut mirne i savjesne državine nekog objekta.
„U slučaju cetinjskog manastira postoje nesporni podaci od vremena Ivana Crnojevića. Opšti imovinski zakonik Valtazara Bogišića, koji jasno razdvaja državnu od crkvene imovine. I prepoznaje kao imaonike, kao vlasnike, sa jedne strane državu, a na drugoj strani crkvu. Ako pogledamo i druga dokumneta, sve je bez ikakve dileme jasno, da svi crkveni, pa i Cetinjski manastir pripadaju crkvi, a ne državi“, kazao je Perović.
Na koga se trenutno vode ostali manastiri i crkve, Vijesti su pokušale da dobiju odgovor od Uprave za nekretnine Crne Gore, ali to nije bilo moguće.
Od te državne institucije tražilo smo da nam dostave katastarske izvode za dvadesetak najvećih manastira i crkava u zemlji – Cetinjski, Ostrog, Moraču, Savinu, Pivu, Đurđeve stupove, Stanjeviće, Praskvicu, Podmaine, Reževiće, Dajbabe i Svetu Trojicu. Na pitanje na koga se trenutno vodi manastir Ostrog, Perović odgovara.
„Sva crkvena imovina se vodi na crkvu. Druga stvar je što imovina pravoslavne crkve, imovina katoličke crkve , imovina islamske vjerske zajednice, trenutno sada dok mi pričamo, je u tolikom katastarskom haosu. Što se tiče imovine pravoslavne crkve, negdje su titulari sami manastiri, negdje je titular Mitropolija, negdje eparhija Budimljansko-Nikšićka, negdje pravoslavna crkvena opština ili srpska pravoslavna opština, kao što je slučaj na primorju“, kazao je Perović.
Po novom zakonu, Uprava za nekretnine je dužna da do kraja ove godine utvrdi vjerske objekte i zemljište koji su, u smislu spornog zakona, državna svojina, izvrši njihov popis i upiše ih u katastar kao državnu svojinu. Ako se utvrdi da je imovina državna, ta vjerska zajednica će nastaviti da je koristi, do odluke katastra o državini, korišćenju i raspolaganju tim objektima i zemljištem.
(Vijesti)
Ne oni nemaju osjecaj da je to hram- kuca bozja. Oni samo misle da se tama nalaze pare jer je to njima glavno. Znate onu staru ,, Dade vjeru za veceru“.
Crkvena imovina je jedina nesporna u CG, umjesto da se donese zakon o porijeklu imovine lopova iz DPS-a, oni sad crkve otimaju. A sto rece Vujo gore,.sta cemo s feudalizmom koji je u pojedinim dijelovima CG ukinut tek 1918, hoce li mozda i agama i begovima da vracaju zemlju?
Ulazi li ko od Cetinjana u te mjesne crkve?
Ima se utisak da bi ih radije obili no se, tamo, Bogu molili!
Cetinjani nisu ni ulazli u crkve od 1944g po zabrani blaža jovanovića…pa navikli da idu u šanere …
Šta ima da misliš. Država će sve upisati na sebe. I onda lijepo reći. Jeste li vi Crnogorska crkva u cjelini ako niste dovidjenja. Onaj ko je vlasnik može upravljati kako hoće. Ove floskule da je neka druga država vlasnik u ovom slučaju Srbija je glupost. Svojima je MPC koja je u sastavu SPC. Pa ne koristi Srbij0a ove manastire nego mi. Niti ih Srbija može otudjiti. Ovdje će na gubitku biti vjernici i Crkva u CG. A ovi već trljaju ruke. Ovi su pojeli državu prije punoljetstva do punoljestva će pojesti i Crkvu. Ako ovo dozvolimo ne zaslužujemo ni da imamo crkvu. Ako naši sveštenici prave dil sa ovom vlašću bit će prevareni.
Ako ovi bolesnici i psihopate iz DPS osporavaju 1918 zbog crkve, da li su svjesni da osporavaju i Agrarnu reformu kojom je zemlja aga i begova vlasnistvo u kmetovima, a i u Boki je bila drzavna intervencija. Ovi sto istrazuju crkvu,.nek’ prvo istraze sebe i otkad su njihove kuce i zemljisni posjedi upisani u katastar, crkve su jedino neosporno vlasnistvo u CG. Po ovome sto ovi debili rade, polovini Crne Gore ce biti oduzeta zemlja, narocito u Beranama, Bijelom Polju, Pljevljima, Mojkovcu, Rozajama, Plavu i Boki, a cijela CG se dovodi u pitanje jer svi smo mi uglavnom potomci vlaha i kmetova, uz nesto malo svestenstva koje je jedino imalo neki svojinski odnos.
Samo SPC ostalo me ne zanima.
Precutkuje Amfilohijev krilas sustinu OIZ-a Valtazara Bogisica, po svojoj navici sofiste:
Čuveni pravnik i naučnik svjetskog glasa, profesor univerziteta dr Baltazar Bogišić, jedan od najglasovitinih pripadnika istorijsko-pravne škole u istoriji pravne nauke, pisac i kodifikaor “Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru” (1888) i prvi crnogorski ministar pravde, sproveo je 1873. godine jednu od mnogih važnih anketa, koja se odnosi na crkvene prilike u Crnoj Gori u to vrijeme. Na pitanja u Anketi Baltazara Bogišića odgovarao je i arhimandrit Nićifor Dučić.
Naime, u pomenutoj Anketi dr Baltazar Bogišić pita Nićifora Dučića: “Crnogorska crkva drži li se autokefalna, ako ne, pod čijom jurisdikcijom stoji, pod Patrijarhom carigradskim ili pod Svetim sinodom peterburžskim”?
Nićifor Dučić: “Posve autokefalna i osobenu jerarhiju ima”.
Baltazar Bogišić: “Stoji li Crnogorska crkva u kakvom odnošaju međusobnih darova sa Sinodom peterburžskim ili s Patrijaršijom carigradskom? Daje li ovomu posljednjemu kakvu godišnju potporu kao što daje Srbija i Grčka? Ima li još kakav drugi odnošaj među njima”?
Nićifor Dučić: “Uzajamnosti nema, nego što samo Sinod šalje kadkad na ime priloga crkvene stvari, knjiga, odežda itd., što čine iz Rusije često pojedini ljudi… Carigradskom patrijarhu niti je kad što davala Crnogorska crkva, niti sada daje, niti joj je ko što u tome iskao, niti ište. Nema nikakvog drugog odnošaja osim što se u novije vrijeme vladike crnogorske posvećuju u Petrogradu”.
Baltazar Bogišić: “A u kom je odnošaju Crnogorska crkva sa srpskom Patrijaršijom u Karlovcima, a u kakvom s mitropolitom beogradskim, s bugarskimegzarhatom i s drugim autokefalnim crkvama”?
Nićifor Dučić: “Nema zvanična odnošaja nikakva, nego mir i ljubav”.
Valtazar Bogišić: “Ima li kakav pismeni ugovor među Crnogorskom crkvom I jednom od navedenih pravoslavnih autokefalnih vlasti i crkava kojima su ustanovljena pravila međusobnog odnošaja”?
Nićifor Dučić: “Nema nikakvog s nikim”.
Valtazar Bogišić: “Da mitropoliti Crnogorski primaju svoju hirotoniju u Petrogradu je li neizbježno pravilo ili to biva iz običaja i rad kojih uzroka? Ako nije pravilo, kakve ustanove postoje u rukopoloženju mitropolita”?
Nićifor Dučić: “Nije to nikakvo pravilo, nego u novije vrijeme postade običaj iz političkih uzroka, budući da je glava crkve do nedavno bio i glava države, a pak sadašnji mitropolit tek je treći koji se rukopolaže u Petrogradu”.
(Izvor: Prof. Dr Baltazar Bogišić, “Pravni običaji u Crnoj Gori, Hercegovini i Albaniji”, priredio prof. dr Tomica Nikčević, CANU, Titograd, 1984, str. 238-239. Vidi o tome i Novak Adžić, “Kratka istorija Crnogorske pravoslavne crkve“, Cetinje, 2000, str. 146-147).