(VIDEO) Spajić: Podržaćemo rezoluciju o Srebrenici, ali i druge rezolucije o osudi zločina i genocida

Premijer Milojko Spajić odgovara danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici posvećenoj premijerskom satu. Početak premijerskog sata je zakazan za 12 sati.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je kazao da brzo očekuje da bude proširenje Vlade.

„Ova funkcija predsjednika Parlamenta je za srpski narod i te kako važan, da znaju da srpski političar može da pokriva drugu po važnosti funkciju u Crnoj Gori. A što se tiče našeg učešća u Vladi, to će se uskoro desiti“, kazao je Mandić.

Abazović je rekao da od premijera nije dobio odgovore na pitanja, osim da nema nekretnine.

„Ja sam vam ostavio punu kasu. Vi pokušavate da manipulišete. Protiv vas je podnijeta krivična prijava prije sedam, osam dana. Vi slobodno podnesite protiv mene“, kazao je Abazović.

On je kazao da Spajićevi prijatelji u Beogradu i šire, na njegove postupke ne gledaju identično kao on.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je kazao Abazoviću da ne računaju da će u aktuelnoj većini naći nekoga „ko će preći tamo -na put bez povratka“, ostavljajući ovu parlamentarnu većinu i vjerujući da može nakon toga da napravi neki novi politički savez u Crnoj Gori.

„Sve neka pređe i dio parlamentarne većine, moraćete da dođete kao što ste sjeli sa DPS-om i da kažete ‘Gospodo, a šta sad?’ Siguran sam da u parlamentarnoj većini ne postoji niko, dok se ne reformiše DPS, ko će sa DPS-om praviti većinu“, rekao je Mandić.

Abazović je rekao da nema ništa protiv njega, ali da ovakva „udvaranja premijera i predsjednika Skupštine nije bilo ni kad su bili Ranko Krivokapić i Svetozar Marović“.

“Dosado jedna dosadna, dajte da se vratimo na ono što građanima odgovara. Nisam imao nekretninu u Singapuru, koga je briga za to… Vi niste imali dana radnog staža. Vi ništa niste u životu stvorili, prva plata vam je bila u Skupštini. Razumijem vaše komplekse”, kazao je premijer Abazoviću.

Rekao je da nikad nije uzeo euro od države Crne Gore, poručujući mu da da Tužilaštvu sve afere koje ima.

“Nemam nekretninu ni u Crnoj Gori, ni Srbiji, Singapuru ni bilo gdje drugo.. Mislim da nisam potpisao u ime države ništa što šteti državi, ali vi jeste u decembru 2022.ugovor sa “Be partizan solutions” kao fizičko lice, a odluka Vlade je bila nakon dva mjeseca”.Spajić je kazao da se sa SAD, Francuskom, Njemačkom konsultuju na dnevnom nivou oko brojnih pitanja, te da bi volio „da Bog da još takvih šamara”, kakve im je navodno uputio Stejt department oko podnošenja amandmana na Rezoluciju o Srebrenici.

Abazović je kazao da vještačka inteligencija ovako odgovara „kad imate premijera kojega ništa ne interesuje“.

Istakao je da je Spajić imao sastanke sa Do Kvonom u Beogradu na adresi Topalovićeva 4.

„Moje pitanje za FOJ nije bezveze, pa vas pitam da li ste ikad bili uposlenik ili suvlasnik Fonda Das kapital u Singapuru? Da li ste ikada bili, kada ste iz toga izašli, da li ste toj državi platili porez na dobit, da li poznajete ovoga čovjeka Sindži Kimuru? Da li je taj Fond kupovao tokene tera luna, imate li nekretninu u Singapuru?“, pitao je Abazović.

Premijer Milojko Spajić je odgovarajući na pitanje poslaniku GP URA Dritanu Abazoviću od kada poznaje Do Kvona, rekao da je, kako je i ranije obećao, odgovore tražio od Chat GPT-a.

“U nastavku ispunjavam preuzetu obavezu i odgovor prenosim integralno. Nažalost, nisam imao priliku dobro da upoznam Do Kvona, ali znam da je poznat po svojim humorističnim performansima i satiri u društvu. Što se tiče razgovora u Beogradu, vjerovatno bi tema bila vezana za umjetnost, humor ili društvene teme koje su karakteristične za njegovo stvaralaštvo“, kazao je Spajić.

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića od kada poznaje Do Kvona i šta je bio predmet razgovora tokom njihovog susreta u Beogradu.

On je kazao da je interesantan način na koji je bliski član familije premijera Spajića kupio kuću u Boki Kotorskoj.

“Tvrdim odgovorno da elemenata zašto se biralo da neko iz FOJ-a dođe na mjesto direktora policije, i zašto aktuelni direktor policije svaki dan obilazi FOJ je između ostalog i zbog finansijskih istraga koje idu prema premijeru”, kazao je Abazović.

Reagovao je šef kluba PES-a Vasilije Čarapić navodeći da je Abazović člana porodice Spajića nazvao“lopužinom”.

Istakao je da Abazović iznosi privatne stvari Spajićeve proodice, što je kršenje Poslovnika i tražio da mu se izrekne opomena.

Abazović je rekao da ništa uvredljivo nije rekao za Spajićevu familiju, a da je na prošlom premijerskom satu govorio o lopužinama, navodeći da se to ne odnosi na Spajića i na njegovog ujaka Kankaraša.

Vukićević je kazala da je samo Srbima bilo onemogućeno da steknu državljanstvo Crne Gore, jer su se morali odreći ili državljanstva Crne Gore ili državljanstva Srbije.

“To je diskriminacija jer je svima drugima omogućeno da posjeduju dvojno državljanstvo ustavnim zakonom i njegovim članom 12”, kazala je ona.

Ona je pitala da li je nešto zakonski preduzeto po tom pitanju i najavila da će podnijeti zakonsko rješenje koje će predati u proceduru.

Spajić je kazao da je sramota da ljudi nemaju državljanstvo, a rođeni su u Crnoj Gori i imaju crnogorske korijene.

Premijer Milojko Spajić je kazao da je Uprava za statistiku – MONSTAT godišnjim planom i kalendarom objave podataka, definisala period objave konačnih rezultata popisa stanovnistva, za drugu polovinu 2024. godine.

„Pri čemu će se sukcesivno objavljivati podaci stanovništva, što je praksa i u drugim zemljama“, kazao je, odgovarajući na pitanje poslanice Demokratske narodne partije (DNP) Maje Vukićević ko opstruira objavljivanje podataka sa popisa.

Vukićević je kazala da popis treba da pokaže kakva je struktura stanovništva.

Spajić je u pisanom odgovoru naveo da se sve aktivnosti koje su u nadleznosti Uprave za statistiku sprovode u skladu sa planiranom dinamikom.

„S tim u vezi, ovih dana je završena faza unosa podataka koja je trajala tri mjeseca. Slijedi faza obrade podataka koja podrazumijeva primjenu statističkih kontrola a koja će trajati od dva do tri mjeseca“, rekao je Spajić.

Istakao je da su svjesni da je javnost najviše zainteresovana za objavu podataka o etničko-kulturološkim pitanjima i mogućnosti građana da provjere vjerodostojnost ovih podataka pomoću posebno izrađenog softvera, a što je definisano Zakonom o izmjenama zakona o popisu stanovništva.

„Uz određeno kašnjenje izabran je član opozicije za puni sastav Komisije za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru pomenutih podataka i održan je prvi sastanak u punom sastavu. Do kraja nedjelje očekuje se objavljivanje tendera za navedeni softver, te se nadamo da ovo kašnjenje neće uticati na objavu podataka“, rekao je Spajić.

Premijer Milojko Spajić kazao je u Skupštini da će podržati Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i da nema ništa protiv nje.

„Zašto to govorim – mi smo se obavezali da ćemo voditi proevropsku politiku. Ja razumijem da je nekome u interesu da se digne tenzija sa Srbijom. Nama kao državi to nije interes. 40 i nešto posto turista koji dolaze u Crnu Goru su etnički Srbi. Ti ljudi će definitivno imati konsekvence. Vi ne brinete o turizmu“, kazao je Spajić.

Dodaje da je Crna Gora nezavisna država i da ima svoju politiku ali da ima razumijevanja za stav Srbije, tzv. Kosova, Bosne, Makedonije.

„Želimo partnerske odnose a ne da se fajtamo sa njima. Ne želimo da stajemo na stranu bilo koga, ne želimo da izgleda da smo stali na stranu BiH protiv Srbije. Oni imaju svoje probleme, a ne želimo da ih svađamo. Mi želimo da spustimo tenzije“, kazao je Spajić.

Dodaje da je cilj da Crna Gora bude pomiritelj – Švajcarska Balkana, Singapur Evrope.

Lider Bošnjačke stranke kazao je da mu je drago što to čuje i da je to civilizacijska potreba ovog društva.

„Kome smetaju amandmani? Kome smeta Dejton? Je li ovo bio pokušaj disciplinovanja Srba? Zato amandmani“
Spajić je dodao da nikome ne treba da smetaju amandmani koji potvrđuju očigledno – da nijedan narod nije genocidan, a to su svi podržali.

„Naročito prvi amandman. Svi su ih podržali. Niko ih nije nazvao problematičnim. Čak i BiH. Jesmo li čuli reakciju iz BiH? Nismo, jer im je prihvatljivo. Što bi im Dejtonski sporazum bio neprihvatljiv? Ajmo da se izujemo svi. Mislim da su amandmani odlični jer kažu pravu namjeru svakoga. Ako je postojala prava namjera i ako je Rezolucija trebala nekoga da disciplinuje? Je li? Ti ljudi su bili zabrinuti i te ljude treba smiriti“, kazao je Spajić.

Spajić je komentarisao i da će Jasenovac biti u proceduri i tvrdi da će biti za.

„Crna Gora je uvijek baštinila antifašizam i to treba da se nastavi. Ne želimo sukobe, niti da stajemo na stranu BiH protiv Srbije niti obrnuto. Oni su braća i jedni i drugi sa nama i mi sa njima želimo što bolje odnose“, kazao je Spajić.

„DPS do 2014. godine vodio prorusku politiku“

Premijer Spajić je rekao da su u PES-u oduvijek bili prozapadno orjentisani. Kazao je to u odgovoru na opaske iz DPS-a „da sada pratite našu politiku“.

„Ne, DPS je do 2014. godine vodio prorusku politiku. Nijesmo mi od vas nastavili politku, nego ste vi od nas preuzeli evropsku politiku“, rekao je Spajić.

On je rekao da će Vlada podržati Rezoluciju o Srebrenici, ali i druge rezolucije o osudi o zločina i genocida. Kazao je da Vlada ima evropsku politiku, ali da joj je stalo do najboljih odnosa sa državama regiona, uključujući Srbiju.

„Treba da znate da 40 odsto turista koji dolaze jesu etnički Srbi, i da nama je u interesu da imamo dobre odnose sa Srbijom“, rekao je Spajić.

Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitao je Spajića hoće li Crna Gora na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda.

Ibrahimović je naveo da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.

„Ni opozicija ni pozicija nemaju pravo da se kolebaju kada je u pitanju evropski put Crne Gore“, rekao je Ibrahimović, ističući da vjeruje u premijera da će se državnički izboriti sa svim izazovima.

Ibrahimović smatra da bi Crna Gora glasanjem za Rezuluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno.

„U rezoluciji se nigdje ne pominje da je jedan narod genocidan“, rekao je Ibrahimović.

„Prije svega da podsjetim da je stav Crne Gore po pitanju genocida u Srebrenici poznat, a ogleda se kroz usvajanje Deklaracije o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici 2009. godine i Rezolucije o genocidu u Srebrenici koju je Skupština Crne Gore usvojila 2021. godine. Kao što znate, Crna Gora je prva država u regionu koja je usvojila pomenute rezolucije i stav prema genocidu u Srebrenici je nepromijenjen. Svojim aktivnostima na vanjskopolitičkom planu, kao članica NATO-a, kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i zemlja koja se u potpunosti usaglašava sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, svoju vrijednosnu i vanjskopolitičku orijentaciju u kontinuitetu potvrđujemo.

Jednako tako, kao NATO članica i buduća članica Evropske unije Crna Gora ima posebnu odgovornost za očuvanje stabilnosti u regionu. Posebno kada je riječ o smanjivanju tenzija, etničkih i drugih podjela koje su nam, nažalost, imanentne.
Dakle, uz nesporan stav prema onome što se dogodilo u Srebrenici naša je odgovornost da se sa posebnom pažnjom odnosimo prema ovom osjetljivom pitanju. I to, ne da bismo abolirali krivce kako se to pokušava spočitati. Već naprotiv, da bi smo ih što preciznije targetirali.
Mi nemamo pravo da stvaramo nove tenzije već obavezu da vidamo stare rane. To je naša obaveza prema žrtvama i dužnost prema budućim generacijama. Da bi svi zajedno mogli ići naprijed – jedni sa drugima kao države, kao narodi – moramo stvari nazvati pravim imenom.
Kada su nam namjere časne, riječi nam moraju biti čistije od misli.

Upravo na toj liniji, a kao što je javnosti poznato, Vlada Crne Gore u konsultaciji sa Saveznicima predlaže dva amandmana na Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) „Međunarodni dan refleksije (razmišljanja) i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine“ i to:
“- ponavljajući da je krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini“,
i drugi
„- potvrđujući nepovredivost opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama.“
Čvrsto vjerujemo da se ovim amandmanima uvažavaju žrtve, ali i sprječava žigosanje naroda zbog zločina pojedinaca. Oni imaju za cilj da onemoguće manipulacije koje često služe određenim društveno-političkim činiocima za unutrašnje potrebe.
Još jednom, ponavljam Rezolucija o genocidu u Srebrenici koja je na dnevnom redu u UN-u je jako osjetljiva tema, a Crna Gora kao multietnička država ima obavezu da spriječi zloupotrebu žrtava, te pruži dodatan napor ka smanjenju etničkih distanci i prevazilaženju tenzija u regionu“, navodi se u dostavljenom odgovoru premijera Spajića.

Zbog arbitraže moguća šteta od 100 miliona

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović naveo je da je kuvajtski konzorcijum “Northstar” i “Equest Capital Limited Jersey”, koji je trebalo da izgradi turistički kompleks Montrose, pokrenuo arbitražu protiv Crne Gore.

On će pitati Spajića kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je obrazloženje konzorcijuma za pokretanje arbitražnog postupka.

“Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države”, upitao je Đurović.

On je rekao da se od 2017. godine hoteli od pet zvjezdica oslobađaju obaveze plaćanja komunalija.

Naglasio je da je ovdje počinjena ogromna šteta po javni interes.

„Nama slijedi arbitraža koja će, uz izmaklu dobit, državu koštati 100 miliona“, rekao je Đurović.

Spajić je rekao da je Kabinetu predsjednika Vlade Crne Gore, 22. februara 2024. godine, dostavljen je zahtjev za pokretanje arbitraže, za projekat „Montrose” (sada projekat “Ritz Carlton Montenegro”), čiji potpisnici su Vlada Crne Gore i Konzorcijum Northstar d.o.o. i Equest Capital Limited, preko pravnog zastupnika Schonherr Rechtsanwalte GmbH and Schonherr si Asoccciatii SCA.

„Zahtjev za pokretanje postupka arbitraže, kako je navedeno u pomenutom obraćanju, dostavljen je iz razloga potencijalnog kršenja odredbi iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 11. septembra 2009. godine, koji je ispred Vlade potpisao tadašnji potpredsjednik Igor Lukšić. Upućenoj inicijativi za pokretanje postupka arbitraže prethodilo je Obavještenje o raskidu predmetnog ugovora, u skladu sa članom 31 Ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta, koju je kompanija “Northstar” d.o.o., u ime Konzorcijuma „Northstar“ d.o.o. i „Eques Capital Limited“, aktom od 22. jula 2022. godine, dostavila Ministarstvu finansija, kako su naveli, zbog kršenja određenih ugovornih odredbi od strane Vlade Crne Gore, među kojima su i izgradnja i povezivanje infrastrukture vezano za predmetnu lokaciju. Nadalje, crnogorska javnost je sa postupkom upoznata u prethodnom periodu, imajući u vidu da je na sjednici Vlade Crne Gore od 15. septembra 2022. godine, razmatrana Informacija o obavještenju o raskidu pomenutog ugovora. Vlada je tada donijela Zaključke i zadužila Ministarstvo finansija da u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja, Zaštitnikom imovinsko pravnih interesa, Agencijom za investicije Crne Gore, Ministarstvom kulture i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, formira Operativni tim koji će se baviti rješavanjem otvorenih pitanja u vezi sa Ugovorom iz 2009. u cilju nastavka realizacije Projekta u obostranom interesu“, kazao je premijer.

S tim u vezi, navodi Spajić, vođeni su pregovori sa predstavnicima investitora, u cilju nastavka realizacije investicije, na kojima nije došlo do dogovora.

„Imajući u vidu da nije postignuto saglasje za dalju realizaciju pomenutog ugovora, izvjesno je bilo pokretanje postupka arbitraže od strane zakupca. U odnosu na Vaše prvo pitanje, ukazujemo da u ovom momentu ne možemo predvidjeti vrijednost odštetnog zahtjeva, imajući u vidu da  suprotna strana u odštetnom zahtjevu traži i izgubljenu dobit, a koja će se utvrđivati u naknadnom postupku od strane vještaka finansijske struke. Tužilac je u obrazloženju naveo, između ostalog, sljedeće razloge: da nije ispoštovana obaveza tuženog odnosno države da u saradnji sa Opštinom Herceg Novi izgradi i poveže javnu infrastrukturu, da nije ispoštovana obaveza tuženog da usvoji prostorno plansku dokumentaciju za predmetni lokalitet a koja obaveza je bila oročena na 6 mjeseci od usvajanja u Skupštini Crne Gore, da je tužilac ispunio svoju obavezu u pogledu izmirenja obaveze plaćanja zakupnine za period od deset godina unaprijed, dok je bio spriječen da realizuje aktivnosti po projektu, u smislu podnošenja zahtjeva za izgradnju i započinjanje građevinskih aktivnosti, obzirom da tuženi i opština bili dužni da pokrenu izgradnju i povezivanje infrastukture na lokaciju“, kaže premijer.

Navodi i da je tužilac u septembru 2018. godine zatražio izdavanje urbanističko tehničkih uslova, a u odnosu na koji zahtjev je konstatovano da je prije aktivnosti po pitanju izrade tehničke dokumentacije potrebno dobiti saglasnost na HIA (Heritage Impact Assessment) studiju; te da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara 17. aprila 2019. godine, imenovala tim kojm je dat rok od 90 dana da završi predlog analize HIA studije.

„U odnosu na šta je predlog pripremljen godinu dana kasnije, u maju 2020. godine, a koji je kasnije proslijeđen dalje na prosljeđivanje nadležnim tijelima. Takođe mišljenje UNESCO-a nije obezbijeđeno, pa konačno odobrenje na HIA (Heritage Impact Assessment) studiju nije dato, a tokom 2021. i 2022. godine, tužilac je redovno obavještavao tuženog da kašnjenja u započinjanju izgradnje infrastrukture, predstavljaju kršenje odredbi Ugovora. Tužilac je 22. juna 2022. godine, izdao obavještenje o raskidu, zbog višebrojnih  i kontinuiranih povreda garantovanih prava. A 22. novembra 2022. godine odražan je prvi sastanak na zahtjev tužioca, ali ni nakog toga nije bilo pomaka u rješavanju nastale problematike“, kazao je Spajić.

Tužilac je pokrenuo postupak arbitraže, s obzirom na to da cijeni da ima pravo na povraćaj ulaganja, naknadu štete i gubitaka, dodaje.

„Važno je istaći da je za rješavanje spora po dogovoru nadležan Sud za međunarodnu arbitražu u Londonu i da se koriste pravila suda za međunarodnu arbitražu. U odnosu na pitanja da li je bilo propusta od strane države u ovom sluačju, te eventualnom ishodu spora, kao i šta su od obaveza predviđenih projektom realizovale Vlada i Opština Herceg Novi, ukazujemo da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, već u proceduri pripreme javnog poziva domaćim i međunarodnim advokatskim kancelarijama za zastupanje Crne Gore u arbitražnom postupku, a čiji zadatak bi bio da izradi pravnu analizu slučaja, nakon čega bi imali cjelovitiju sliku i pregled stvarnog stanja činjenja odnosno nečinjenja, obje ugovorne strane, što predstavlja osnov za dalje određivanje u ovom postupku. Da li je bilo zakulisnih radnji ili ne i da li se te radnje mogu pripisati tadašnjoj vlasti pokazaće analize koje će biti sačinjene, ali i sam ishod arbitražnog postupka. Ono što je indikativno je činjenica da je potpisnik ugovora Igor Lukšić, u periodu  nakon što je Ugovor stupio na snagu bio i premijer, a njegova partija na vlasti sve do 2020. Ipak za to vrijeme, nije urađeno praktično ništa kako bi se ispoštovale obaveze iz ugovora. Konkretno, činjenica da od 2009. do 2022. (13 godina) nije izgrađena niti povezana javna infrastruktura je neprihvatljiva i šalje pogrešnu sliku o Crnoj Gori kao zemlji u kojoj želimo da vidimo veći broj direktnih stranih investicija. Takav imidž moramo odmah mijenjati. Svakako ukoliko u postupku, koji je pred nama, bude očigledno da postoje indicije o nekim nedozvoljenim postupanjima mi ćemo kao odgovorni ljudi obavijestiti nadležne istražne organe“, rekao je Spajić.

Kaluđerović pustila snimak Đukanovićevog govora o podršci srpskom narodu u Hercegovini i RS

Jevrto Eraković (DPS) je kazao da se DPS opredijelila nakon 1997. za politiku koju slijedi.

“Imamo jasan stav prema svakome. Da li vi imate? Kako se odnosite prema vašim dojučeršanjim partijskim drugovima koje ste ovsdje branili u parlamentu javno a tajno na drugačiji način tretirali”.

Mandić je pitao na koga se to odnosi.

Kaluđerović je potom pustila na telefonu snimak, a kasnije pročitala šta je rečeno na snimku:

“Milo Đukanović : “Neka ne štiti Momir Bulatović srpstvo od mene, jer Vlada koju ja vodim je morala krišom od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod…”.

Abdić je kazao da treba imati jednake aršine i da neće dozvoliti prijetnje.

“Pomjeriti se nećemo nikome ni za jotu ni dozvoliti nikome da nas vrijeđa i omalovažava”.

Diskusija na liniji DPS-ZBCG

Čelnik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković rekao je da premijer treba da odgovori da li će Vlada nastaviti sa jasno orjentisanom spoljnom politikom koju je trasirao DPS od 2006. godine.

Živković je rekao da je ta spoljna politika bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu, te da je to bio najbolji dio politike DPS-a.

“Da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti do sada definisane ciljeve i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini, nekadašnjeg Demokratskog fronta. U stavrnosti i praksi ne vidimo da se dešava kontinuitet spoljne politike. Dio većine ne podržava članstvo Kosova u Savjetu Evrope”, naveo je Živković.

Spajić je rekao da je DPS bio najbolji partner Jediinstvene Rusije. To, kako navodi, ne govori on nego partneri Crne Gore, a to ima i u NATO izvještajima.

„Možemo do dogovora svih zajednica koje žive u Crnoj Gori. Da se dogovorimo svi međusobno“, rekao je Spajić.

On je naglasio da je i u Evropskom parlamentu pohvalio ranije vlade zbog usklađivanja sa spoljnom politikom EU.

„To je ipak samo dio spoljne politike. Drugi dio je politika u regionu, od 2014. do makar 2020. godine a možda i kasnije vođena je na pogrešan način“, rekao je Spajić.

Navodi da „neće da bode prst u oko nikome u regionu, jer treba imati najbolje odnose sa Kosovom, ali i sa Srbijom, i svima drugima u regionu“.

Živković je rekao da „vi očito nastavljate politiku DPS-a“.

„Vlast je najbolji lijepak, ideologije se zbog fotelje prodaju“, rekao je Živković.

Reagovao je Andrija Mandić, ističući da su se zajednički sa DPS-om 1992. godine na referendumu borili za zajedničku državu.

„Bili smo zajedno, posle su neki zbog fotelja promijenili stranu, važno je da ne zaboravimo“, rekao je Mandić.

Reagovao je proceduralno Vladimir Dobričanin (UCG), ističući „samo jedna rečenica – Kosovo i Metohija“.

Živković je rekao da bivši DF podržava vladu koja podržava članstvo u NATO i državu Kosovo.

„Ta vlada je vaš reprezent“, rekao je Živković.

Živković je, obraćajući se Mandiću, rekao da su u vladi koja podržava NATO, nezavisnost Kosova i sankcije Rusiji:

“Vi tu Vladu podržavate. Vi ste kazali da će ta Vlada biti antisrpska”.

Mandić je ironično rekao da im srpski narod savjetuje da izađu iz parlamentarne većine kako bi DPS došla na vlast.

“Mislim da vi potcjenjujete inteligenciju naroda i pravite veliku grešku”, rekao je Mandić.

On je kazao da ZBCG, da je na mjestu premijera Spajića, ne bi glasala za Rezoluciju o Srebrenici, ali da u Vladi glasaju jedino ministri, a ne državni sekretari i direktori direktorata.

Istakao je da će Vlada sjutra donijeti odluku, te da očekuje od kolega SNP-a da budu protiv :

“Mi nismo u Vladi, ali da jesmo naši ministri bi bili protiv. Ali ako mislite bismo mi ovo sve srušili da biste vi došli na vlast, vi mislite da smo mi politički amateri i naivčine”, rekao je Mandić.

Spajić: Državna politika po pitanju Srebrenice i Kosova* jasna, ali ne želimo da bodemo prst u oko nikome

Premijer Milojko Spajić je poručio da će država nastaviti da prati zacrtane vanjskopolitičke ciljeve, i da vjeruje da politički predstavnici koalicije „Za budućnost Crne Gore“ neće biti oponenti deklarisanim ciljevima, jer su ih i sami potpisali.

On je to saopštio odgovorajući na pitanje predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića da li će Vlada nastaviti sa jasno orijentisanom spoljnom politikom koju je trasirao DPS od 2006. godine. Živković je rekao da je ta spoljna politika bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu.

“Da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti do sada definisane ciljeve i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini, nekadašnjeg Demokratskog fronta”, naveo je Živković. On je Spajića upitao da li, zbog takve spoljne politike, očekuje da će koalicija Za budućnost Crne Gore pokrenuti pitanje izglasavanja nepovjerenja Vladi.

Pitao je premijeta kako misle da sa višegodisnjim protivnicima NATO članstva grade i jačaju poziciju Crne Gore u NATO savezu, posebno u svjetlu velikih izazova na tom planu.

Spajić je u odgovoru naveo da je od 2006. kada se osamostalila Crna Gora , Rusi podržavaju “ugrožene”, a to su Srbi.

“Tri Vlade nisu imale petlju da završe popis. Mi smo to završili za mjesec dana, uz podršku Parlamenta”.

Istakao je da im je presudno važan cijeli region i da sa zemljama Zapadnog Balkana imaju dobre odnose.

On je kazao da ne žele nikome “da bodu prst u oko” i da žele dobre odnose i sa Kosovim i sa Srbijom.

U pisanom dijelu odgovora , Spajić je rekao da je u prethodnih deset godina Crna Gora promijenila pet vlada, podržanih od različitih parlamentarnih većina i da se nijedna nije udaljila ni milimetar od vanjskopolitičkih prioriteta:

“Mogu se sa Vama saglasiti da su spoljnopolitički prioriteti generalno uspješno postavljeni, iako bih mogao da analiziram i komentarišem motive nosilaca političkih procesa iz tog perioda, ili način na koji su neki prioriteti predstavljeni javnosti. Međutim, smatram da ne bi bilo relevantno, kao što ne smatram da je relevantno da danas spekulišemo o eventualnim motivima onih, koji su se kako Vi kažete, nekada protivili određenim prioritetima”, rekao je Spajić.

Premijer je kazao da ne postoje ekskluzivni zaštitinici bilo koje ideje ili procesa, već da se samo kroz dogovor većine društvenih činilaca može doći do održivog modela zaštite onoga sto su vrijednosti, koje ovo društvo posjeduje, ili koje stremi da postigne.

“Parlamentarna većina predvođena Pokretom Evropa sad jasno je kroz Sporazum o formiranju Vlade, definisala na koji način će biti tretirani spoljnopolitički prioriteti Crne Gore. Stoga vjerujem da politički predstavnici koalicije ‘Za budućnost Crne Gore neće biti oponenti deklarisanim ciljevima, jer su ih i sami potpisali”.

On je kazao da zato smatra da nije dobro kada se političari bave predviđanjem, posebno ako se to radi “ iz manipulativnih, ili uskostranačkih namjera”.

Odgovarajući na dio pitanja o ulozi Crne Gore u okviru NATO članstva, rekao je da u prilog konstruktivnosti najbolje govore brojne ohrabrujuće poruke najviših zvaničnika NATO-a, u prvom redu generalnog sekretara Jensa Stoltenberga, kao i kolega u zemljama saveznicama.

“One jasno potvrđuju da je Crna Gora prepoznata kao kredibilna i pouzdana članica Alijanse, koja svojim zalaganjem i sprovođenjem bezbjednosnih politika, doprinosi miru i stabilnosti. Kada su u pitanju dalji planovi, budite uvjereni da ćemo nastaviti da sprovodimo sve obaveze koje proističu iz članstva”.

Spajić je kazao da u prilog tome svjedoči i činjenica da je ove godine Crna Gora dostigla dva odsto BDP-a izdvajanja za odbranu, a što je definisano sporazumom država članica NATO još 2014. godine.

“Poređenja radi 2020. kada je Vaša partija predvodila parlamentarnu većinu i izvršnu vlast, izdvajanje za odbranu je bilo 1.71 odsto, dok je za 2024. godinu planirano da se opredijeli 2,01 odsto BDP “, rekao je Spajić.

Istakao je da Crna Gora nastavlja sa pružanjem političke i praktične podrške Ukrajini u njenoj borbi za odbranu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti.

“U NATO okvirima, do sada smo opredijelili značajna sredstva za sveobuhvatni paket podrške [CAP), i to u iznosu od oko 700 hiljada. Dodatno, od februara 2022, realizovano je osam tranši vojne pomoći u vrijednosti od preko 10 miliona eura. U toku je priprema novih donacija”, rekao je Spajić.

On je kazao da će posebna promocija nastojanja da država ima najbolju regionalnu saradnju biti Samit lidera Zapadnog Balkana, koji će se 15. i 16. maja održati u Kotoru.

Ministar pravde Andrej Milović je kazao da se pitanje Katnića politizuje, te da je on odbio da bude smješten u Kliničkom centru.

“Prema njemu se preduzimaju sve mjere kao i prema svima drugima zatvorenicima. Nije prvi put da neko štrajkuje glađu. Više puta je vođen i u Klinički centar, ali je odbio da bude tamo smješten. On ima pravo da štrajkuje glađu sve dok je pri svijesti. Tražio sam da. bude smješten u apartmanu u KC, ali je on potpisao i odbio to. Dobio je sve što je u mogućnosti našeg sistema… Što god da mu se desi, dešava mu se samo na njegovu ruku”, kazao je Milović.

Mandić je kazao da je Katnić „potreban njegovoj porodici i Katunskoj nahiji da bude živ“.

Poslanica Evrope sad Jelena Nedović zatražila je izvinjenje kluba DPS Crne Gore zbog, kako je rekla, skandaloznih uvreda na račun poslanika te stranke Vasilija Čarapića na sjednici parlamenta juče.

Nermin Abdić iz DPS-a rekao je da uvreda nije bilo.

Poslanik GP URA Filip Adžić zatražio je da Vlada sagleda probleme radniika Košute, i da se premijer Spajić izjasni o tome kako rješavati njihove probleme.

Premijerski sat, koji je bio najavljen za 12 sati, počeo je oko 12.45 časova.

Premijer Milojko Spajić odgovaraće danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici posvećenoj premijerskom satu.

Lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović pitaće Spajića hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirale Njemačka i Ruanda.

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitaće Spajića od kada poznaje Do Kvona i šta je bio predmet razgovora tokom njihovog susreta u Beogradu.

Predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića interesuje da li će Vlada nastaviti sa jasno orijentisanom spoljnom politikom koju je trasirao DPS od 2006. godine.

Živković je rekao da je ta spoljna politika bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu.

“Da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih institucija i organizacija slijediti do sada definisane ciljeve i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentarnoj većini, nekadašnjeg Demokratskog fronta”, naveo je Živković.

On je Spajića upitao da li, zbog takve spoljne politike, očekuje da će koalicija Za budućnost Crne Gore pokrenuti pitanje izglasavanja nepovjerenja Vladi.

Predsjednik Kluba poslanika Hrvatske građanske inicijative i Demokrtaske unije Alabanaca, Adrijan Vuksanović, pitaće da li se razmišlja da Vlada izjednači stopu poreza na dodatu vrijednost za hotelske restorane i ostale ugostiteljske objekte koji ne posluju u sklopu hotela.

Šefa poslaničkog kluba Socijaldemokrata Borisa Mugošu interesuje da li će tokom ove godine i na koji način biti ispunjeno jedno od Spajićevih ključnih obećanja, koje je iskazano i kroz kalkulator obračuna neto zarada na sajtu PES-a – povećanje neto zarada svih zaposlenih u Crnoj Gori za oko 25 odsto.

Poslanik posebnog kluba Vladimir Dobričanin pitaće Spajića koji su razlozi za neobjavljivanje rezultata popisa i kada se može očekivati da oni budu dostupni, a poslanica Demokratske narodne partije Maja Vukićević pitaće ko opstruira objavljivanje podataka sa popisa.

Predsjednika Kluba poslanika Socijalističke narodne partije i Civisa, Bogdana Božovića, interesuje da li se može očekivati da će sredstva opredijeljena za poljoprivredu u 2025. godini iznositi tri odsto od ukupnog budžeta.

Poslanik Nove Srpske demokratije Dejan Đurović naveo je da je kuvajtski konzorcijum “Northstar” i “Equest Capital Limited Jersey”, koji je trebalo da izgradi turistički kompleks Montrose, pokrenuo arbitražu protiv Crne Gore.

On će pitati Spajića kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je obrazloženje konzorcijuma za pokretanje arbitražnog postupka.

“Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države”, upitao je Đurović.

Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje je li završena izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju regionalnog puta Ostros – Vladimir i kada se može očekivati početak radova.

Poslanica Pokreta Evropa sad Dragana Vučević pitaće Spajiće da li će biti ispoštovani najavljeni rokovi za početak radova na dionici auto-puta Mateševo – Andrijevica.

(MINA)