Viši sud još ne zna koliko je bilo dokaza i predmeta u depou

Viši sud u Podgorici, čiji je depo nedavno provaljen, kada se u njega ušlo kroz iskopani podzemni tunel i pri tome su pokradeni određeni dokazi, ne posjeduje interni pravni akt, poput pravilnika ili sličnog dokumenta, kojim bi detaljnije regulisao način pohranjivanja dokaza i sudskih predmeta, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.

„Spisi predmeta se arhiviraju i deponuju shodno odredbama Sudskog poslovnika“, navodi se u odgovoru Višeg suda, na zahtjev o slobodnom pristupu informacijama Akciji za socijalnu pravdu (ASP), da joj dostavi interni akt o pohranjivanju sudskih predmeta i dokaza.

Sudski poslovnik prepoznaje priručnu arhivu, koja je u sastavu sudske pisarnice i gdje se završeni predmeti mogu držati najduže dvije godine, nakon čega se predaju opštoj arhivi zajedno sa odgovarajućim upisnicima, a ova arhiva je zajednička za sve vrste spisa i drži se odvojeno od sudske pisarnice u posebnoj prostoriji, piše RTCG.

Takođe, kako navode, Sudski poslovnik propisuje način zavođenja, evidencije, upisa sudskih predmeta, kao i stavljanje u arhivu, pri čemu samo opštom formulacijom prepoznaje obavezu sudova da „predmeti moraju biti zaštićeni od vlage i požara i obezbijeđeni od oštećenja, uništenja i krađe“, bez ikakvog detaljisanja o uslovima, koje moraju zadovoljiti prostorije za pohranjivanje predmeta i dokaza, ili njihovom obezbjeđivanju.

Podsjećaju da je javnost nedavno, a nakon objave informacija o provali u depo Višeg suda, imala priliku da vidi gomile razbacanih i nagomilanih predmeta u toj prostoriji, koja je bez ikakvog video nadzora. U međuvremenu, država za fasadne i unutrašnje radove, odnosno adaptaciju zajedničke zgrade Višeg, Vrhovnog i Apelacionog suda ulaže novih oko milion i po eura, paralelno najavljuje izgradnju Palate pravde, ali se za kvalitetno obezbjeđenje sudskog depoa ne opredijeljuje ni cent.

Iz Višeg suda je u odgovoru ASP-u, kojeg potpisuje predsjednik tog Suda Boris Savić, navedeno da „još nije završen popis svih predmeta i dokaza, koji su se nalazili u arhivi-depou ovog suda“.

Na zahtjev na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama da se dostavi podatak o ukupnom broju predmeta i dokaza, koji su u trenutku provale u depo Višeg suda bili pohranjeni u toj prostoriji, iz te sudske instance su naveli da „svaki arhivirani predmet i dokaz ima odgovarajuću poslovnu oznaku za svaku godinu pojedinačno.“

„Međutim, nemamo dokument koji bi sadržao broj ukupno pohranjenih spisa po broju spisa i broju dokaza“, tvrde iz Višeg suda.

Prema Sudskom poslovniku, završeni predmeti sređuju se u arhivi po vrsti predmeta (parnični, krivični, vanparnični, izvršni) i po rednim brojevima spisa pojedinih upisnika u posebne fascikle, na čije se omote stavljaju skraćena oznaka i godina predmeta, kao i redni brojevi predmeta, dok se na police u arhivi postavlja jedan ili više uočljivih natpisa šta je na njima složeno.

ASP će, kako je saopšteno, pred nadležnom Agencijom za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama pravno osporiti odgovor Višeg suda, u kojem tvrdi da nema podatak o ukupnom broju pohranjenih spisa i dokaza u trenutku provale u njegov depo.

Inače, dodaju da Viši sud trenutno izrađuje novu Listu registraturskog materijala i arhivske građe (postojeća se primenjuje iz 2007. godine), pa ne treba isključiti da bi vrlo brzo znatan dio bitne sudske dokumentacije mogao biti procijenjen kao bezvrijedan registraturski i arhivski materijal, te kao takav i uništen.

RTCG