Viši sud presudio: ANB godinama NEZAKONITO uzimao lične podatke građana

Viši sud donio je presudu kojom potvrđuje da je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) mimo zakona imala pristup ličnim podacima građana koji su bili u posjedu MUP-a, te da su tom praksom kršene i odredbe Evropske komisije za ljudska prava i slobode, piše Dan.

Osnov za pristup ANB-a tim podacima je sporazum Agencije i MUP-a, ali sud je utvrdio da takav sporazum nije mogao, s aspekta zakona, da bude sklopljen.

Kako su rekli iz MANS-a, ovom presudom je potvrđeno da je ANB suprotno Ustavu i međunarodnim standardima masovno kršila pravo na privatnost građana.

“Sud je potvrdio da su službenici ANB-a mogli da samostalno, nekontrolisano i neograničeno prikupljaju podatke o građanima koji su u posjedu MUP-a, na osnovu sporazuma koji je proglašen državnom tajnom. Kršenje ustavnih prava od tajne službe i policije je posebno zabrinjavajuće kada imamo u vidu da su njihovi visoki funkcioneri povezani sa strukturama organizovanog kriminala. Očekujemo da državno tužilaštvo reaguje po službenoj dužnosti i pokrene postupak protiv lica odgovornih za zloupotrebu položaja prilikom potpisivanja nezakonitog sporazuma, pronađe sve počinioce kao i da utvrdi obim kršenja ljudskih prava i zloupotrebe ličnih podataka”, naveli su iz MANS-a.

Po presudi, zakon sa izmjenama koje bi evetualno omogućile takav sporazum je usvojen tek 2015. godine, krajem februara, dakle godinu nakon perioda kada je zaključen sporni sporazum.

“Zaključivanje predmetnog sporazuma između tuženih nije bilo utemeljeno na zakonu koji je bio na snazi u vrijeme njegovog zaključivanja, o čemu je prvostepeni sud dao dovoljne i jasne razloge koje u svemu prihvata i ovaj sud bez potrebe ponavljanja. Članom osam Evropske konvencije o ljudskim pravima propisano je da svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske. Shodno stavu dva istoga člana, javna vlast neće se miješati u ostvarivanje toga prava, sem ako to nije u skladu sa zakonom, i neophodno u demokratskom društvu u interesu nacionalne bezbjednosti, javne bezbjednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi sprečavanja nereda i kriminala, zaštite zdravlja i morala, ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Dakle, tuženi su sporazumom čija se ništavost traži regulisali nešto, što se jedino može regulisati zakonom koji nije postojao u vrijeme zaključivanja spornog sporazuma”, piše u presudi Višeg suda.

Kako su istakli, tuženi za takvo svoje postupanje svakako nijesu imali valjano zakonsko utemeljenje.

“Konačno, stoji činjenica da je članom šest predmetnog sporazuma definisano koje kategorije službenika ANB imaju pristup podacima i u kom obimu, međutim, isto ne utiče na pravilan zaključak prvostepenog suda, već isto jedino ukazuje na to da su samo određeni službenici ANB ovlašćeni da traže podatke, ali ne i to da i ovi „ovlašćeni službenici” imaju zakonskog utemeljenja za traženje potrebnih podataka od tužene drugog reda na način predviđen sporazumom, zbog čega su žalbeni navodi tuženih lišeni svakog pravnog osnova. Sporazum ne identifikuje kategorije osoba prema kojima se mogu primjenjivati mjere niti se daju razlozi za njihovu primjenu, već se iste mogu nekontrolisano primjenjivati prema svakom građaninu Crne Gore, nesmetano, neograničeno i nekontrolisano”, istaknuto je u presudi.

Viši sud je naveo da je prvostepeni sud imao u vidu navode žalbe prvotužene, to jest ANB, da prvostepeni sud nije uzeo u razmatranje odredbe Zakona o tajnosti podataka.

“Kao i opravdanost stava ANB da bi otkrivanje određenih procedura moglougroziti izvršavanje funkcija ANB. No, i po ocjeni ovoga suda, a na šta se osnovano ukazuje odgovorom na žalbe, građanima mora biti omogućena djelotvorna kontrola pa uslovi i procedura pod kojima neko može biti predmet obrade ANB. Oni ne smiju i ne mogu biti tajni u demokratskom društvu, jer građani moraju znati pod kojim uslovima i na koji način će njihovi podaci biti obrađivani. Sem prednjeg, ANB se ne može proizvoljno pozivati na mogućnost ugrožavanja izvršenja njene funkcije a da ne navede koje će to njene funkcije bitiugrožene ako bi se objavili uslovi pod kojima građani mogu biti predmet obrade od ANB”, piše u presudi.

Kako se tvrdi, ne stoji navod žalbe koju je predao MUP da se pravnim osnovom za zaključenje predmetnog sporazuma može smatrati dio zakona o unutrašnjim poslovima, po kome podatke iz evidencije policija može da da na korišćenje državnim organima, organima državne uprave i lokalne samouprave, ako je to neophodno za izvršavanje njihovih zakonom utvrđenih ovlašćenja.

“Ovo jer se ta odredba odnosi samo na podatke iz evidencije koju vodi policija”, ukazano je u presudi.

Presuda donijeta početkom oktobra

Presuda Višeg suda kojom se prihvata žalba MANS-a donijeta je 6. oktobra ove godine, zavedena je pod brojen Gž.br 4524/19.

Presudu je donijelo vijeće sastavljeno od sudije Natalije Boričić, kao predsjednice, i sudija Sanje Čakanović i Magdelene Zečević, kao članova.

U sporu, ANB je zastupala pravnik Irena Jovović, inače zaposlena u Agenciji.

MUP je zastupala Emina Mušović iz kancelarije Zaštinika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Osnovni sud je prvostepenu presudu, na koju su ANB i MUP izjavili žalbu, donio 7. juna 2019. godine.