Vjerujem

Vjerujem da je Gospod Bog u svojoj beskrajnoj milosti odlučio da spase jednu nevinu dušu i uzme je za sebe. Da joj prekrati patnju ovdje među nama. Bože, kolika je bila patnja tog djeteta kada si ga uzeo sa nepune dvije godine? Moram u to da vjerujem, jer ako nije tako, onda je crnilo pobijedilo i svo zlo koje je među nama. Onda su hladnoća, glad i batine smisao ovoga života. Laž i licemjere naše kad okrećemo glavu i pravimo se da ne vidimo zlo. Moram da vjerujem.

Vjerujem da niti jedna smrt nije uzaludna, kao i to da je nevina suza najjača kletva. Vjerujem da je smrt ovog malog Anđela potresla naše društvo do srži. Razlog da se pogledamo u ogledalu. Prihvatili smo agresiju kao model ponašanja od vrha do dna. Od Vlade do vrtića. Zar je onda čudno što smo rezistentni na tuđu bol i patnju? Što nam serviraju gadluke kao norme društvenog ponašanja? Crna Gora je postala Zadruga kojom upravljaju Zvijezde Granda. Ili Mojkovca? Neosetljivi na tuđu muku gaze partijske knjižice, dok nam djeca trpe porodično nasilje i umiru. Dokle? Ovo je drugi pali anđeo u skorijem periodu u Crnoj Gori. Da li će opet neko na saučešće Anđelu?

Znam. Reći će neki da se ponavljam. Da uvijek pišem jedno te isto. Istina. Tako je. Ali nama stradaju djeca, Nama odlaze mladi ljudi iz ove države. Odlaze zgađeni situacijom u ovom društvu. Nas koji ostajemo ovdje jer „…sunce tuđeg neba neće vas grijat kao ovo ovdje…“ i koji bi makar da mislimo makar i pogrešno,svojom glavom bole patnja i batine ovog malog Anđela. Ne prihvatam činjenicu da državni organi nijesu krivi. Zbog čega onda, molim vas lijepo plaćam porez ? Ako mi ni djeca u ovom društvu nijesu sigurna? I neka se ponavljam, makar do bevijesti. Ne prihvatam činjenicu da djeca političara i tajkuna su vrednija i zaštićenija od druge djece. To znači da tu drugu djecu biju, da su gladna i gola i bosa. To znači da državne organe baš briga za to. Važno je da privilegovana djeca se školuju i žive u „ svili i kadivi“.

Vjerujem da to ne treba da bude tako. I da je svaka suzica udarenog gladnog i promrzlog djeteta teški kamen na našim dušama. Jer okrećemo glave i ćutke se mirimo sa svim što nam se servira.

Vjerujem da Gospod Bog svima nama daje po zaslugama. Ne želim nikome zlo. Vjerujem da su svi ljudi dobri i da u svakom od nas leži duboko u nama zatrpano dobro. Zbog toga uostalom ovo pišem.