Vlada CG: Temeljni ugovor SPC je usaglašen sa Ustavom i zakonima Crne Gore – Neosnovana inicijativa SDP-a!

Vlada Crne Gore zauzela je stav da su neosnovane inicijative kojima se predlaže da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu usaglašenosti sa Ustavom i zakonom Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, objavljenog u Službenom listu 31. avgusta 2022. godine.

Kako se navodi u zvaničnom mišljenju usvojenom na sjednici Vlade, koje potpisuje premijer Milojko Spajić, Temeljni ugovor sa SPC u svemu je usaglašen sa Ustavom i zakonima Crne Gore koji regulišu oblasti koje se dodatno razrađuju ugovorom.

To je odgovor na inicijativu koju je SDP uputio Ustavnom sudu 9. marta prošle godine uz obrazloženje da je Temeljni ugovor u suprotnosti sa pravnim poretkom Crne Gore u svojoj ukupnosti, kao i u pojedinim odredbama. Vlada je na jučerašnjoj sjednici isti stav zauzela i povodom slične inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti ugovora između Crne Gore i SPC koju je 8. novembra 2022. godine podnijela Radmila Mijanović. Uz dodatak da široko postavljene primjedbe u toj inicijativi nijesu dovoljno pravno argumentovane, te, takođe, smatra da nemaju osnova.

Predlog mišljenja povodom inicijativa za ocjenu ustavnosti Vlada je pripremila i o njemu raspravljala i glasala nakon što je to zatraženo iz Ustavnog suda Crne Gore pred kojim su podnijete inicijative za ocjenu ustavnosti i zakonitosti. Sutkinja izvjestitelj u tim predmetima je Snežana Armenko.

U Mišljenju Vlade, koje će biti dostavljeno Ustavnom sudu, navodi se da nema utemeljenja za primjedbu, da ne postoji pravni osnov za zaključenje ugovora između Crne Gore i bilo koje vjerske zajednice u ovoj i ovakvoj formi shodno našem pravnom sistemu.

Takođe, iz Vlade su negirali da je povrijeđen član 100 Ustava i član 10 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica u dijelu davanja ovlašćenja Vladi Crne Gore.

-Nasuprot navodima podnosioca Vlada Crne Gore ima ustavne nadležnosti i punopravno je mogla da zaključi ugovor sa SPC, bez obzira što ona nije međunarodni subjekt, niti država, ili međunarodna organizacija. Po pitanju poslovne (javnopravne ugovorne) sposobnosti subjekat na strani države je Crna Gora koju zastupa i predstavlja Vlada Crne Gore ili ovlašćeni predstavnik ili punomoćnik kome ovlašćenje daje Vlada. Zato su besmisleni navodi da je za ustavnu i zakonitu sadržinu ugovornih strana morala biti Vlada Crne Gore, a ne država Crna Gora jer se po pitanju prava i obaveza na strani države radi o jednom i jedinstvenom javnopravnom subjektu – stoji, između ostalog u mišljenju.

Iz Vlade je ocijenjeno da podnosilac inicijative nije vjerodostojno citirao osporene članove Preambule ugovora, i da je iz takve premise onda izvukao zaključak da se narušava odvojenost države i crkve.

– Prostim upoređenjem nevjerodostojnog citata navedenog dijela preambule i onoga što u njoj stvarno piše, dolazi se do nesumnjivog zaključka da je neutemeljen pristup podnosioca inicijative da je primijenjeno normativno uređenje koje je interno pravo SPC – stav je Vlade.

Dodaje se da nije jasno što sa ustavnog apsketa prigovara inicijator u pogledu člana 7 stav 4, koji se odnosi na uknjižbu imovine.

-Istim članom predviđa se obaveza države da u skladu sa svojim pravnim poretkom izvrši uknjižbu svih neupisanih nekretnina na eparhije. Neosnovana je, dakle, zamjerka podnosicoa inicijative u pogledu jasnoće i predvidljivosti norme, pri čemu ni sam podnosilac ne spori da ovakva prava pripadaju svakome ko ispunjava sve materijalnim pravom predviđene uslove u propisanoj proceduri – navodi se u mišljenju Vlade.

Iz Vlade navode da to što je neka norma suvišna ne znači da je neustavna, pa iz istog razloga ne može dati veća prava SPC u odnosu na druge subjekte.

Takođe, Vlada smatra da je podnosilac inicijative izgubio iz vida da vjerska zajednica ima pravo da autonomno donosi disciplinske sankcije shodno svom ustrojstvu i da se time ne zadire u civilne propise.

Takođe, negira se da je promovisan princip eksteritorijalnosti, kakav važi u slučaju ambasada, već samo ugovorno definisanje da se u hramovima ne mogu preduzimati krivično-procesne radnje, osim u slučajevima hitnosti (kada odobrenje ckrvenih vlasti nije potrebno).

Ističe se da je netačno da Temeljni ugovor ima bilo kakvog uticaja na podjelu vlasti iz člana 11 Ustava, jer obavezu restitucije ne nameće Vladi ili Skupštini ovaj ugovor, već upravo Ustav koji jamči pravo svojine.

Vlada je u rezimeu navela da smatra neosnovanim prijedlog podnosilaca inicijativa da Ustavni sud ovim povodom pokrene postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti, odnosno saglasnosti ugovora.

Izvor:Alo