Vlast i dalje bježi od Njegoša i njegove zaostavštine, a Đukanović dodjeljuje Njegoševu nagradu na Cetinju
1 min read
Petar drugi Petrović Njegoš
Prije godinu dana Demokratski front je predložio Skupštini Crne Gore da se uvede novi državni praznik, 13. novembar – Dan Petra drugog Petrovića Njegoša, crnogorski praznik kulture.
Izmjenama Zakona o državnim i drugim praznicima, koje je tada DF predložio, novi praznik bi se uveo sa ciljem da se afirmiše kultura i stvaralaštvo jedne od najvažnijih ličnosti Crne Gore, vladara, vladike, pjesnika i filozofa.
Skupština Crne Gore, voljom poslanika DPS-a, nije prihvatila ovaj predlog.
Danas smo, na godišnjicu rođenja Petra II Petrovića Njegoša, razgovarali sa poslanikom Ujedinjene Crne Gore i profesorom srpskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Nikšiću doc. dr Goranom Radonjićem.
„Praznici i obilježavanja postoje da bi se čuvale i afirmisale neke vrijednosti, u ovom slučaju vrijednosti koje sam Njegoš predstavlja. Nažalost, nasuprot Njegošu i našoj tradiciji uopšte, vlast sadašnja neprestano negira te vrijednosti„, kazao je Radonjić.
Nemjerljiv je značaj Njegoša za našu kulturu. Da živimo u istinskoj Crnoj Gori, drugačiji bi bio i odnos prema Njegošu, njegovom uticaju i pravcu koji je svojim životom i djelima svima nama odredio. Petar II Petrović Njegoš se zasnovao na našoj i na evropskoj tradiciji, na kosovskom mitu prije svega. Trasirao je put Crnoj Gori baveći se najvažnijm pitanjima za pojedinca i za drušrvo, kao što su pitanja identiteta, morala, vjere, smisla postojanja, i sve to u jednoj neprevaziđenoj estetskoj formi. Problem crnogorskim vlastima baš zato predstavlja isticanje Njegoša, jer govor o Njegošu ogoljava karakter sadašnjeg režima, koji je suštinski suprotstavljen Njegošu i čiji su ciljevi zapravo antinjegoševski.
„Obrazovan u evropskom duhu, Njegoš je bio u stalnom dijalogu sa savremenim i prošlim stvaraocima. Ne smijemo da zaboravimo njegovu želju za slobodnom mišlju, želju za unapređenjem i razvojem“, navodi poslanik UCG.
Njegoš je u svojim djelima žigosao i pojave kakve su lažni car i tiransko ponašanje vlasti, ogolio je laži i prevare, i slatkorječivost neprijatelja. Zalagao se za istinu i naglasio da je najsvetija ljudska dužnost da se tiranin dovede poznaniju prava. Kako da sadašnji vlastodršci poštuju i slijede Njegoša? Oni su, vjerujem, svjesni da je on njihov najveći protivnik. Zato oni Njegoša potiskuju i prećutkuju, ili se njim bave na banalan način, ponavljajući fraze bez sadržaja, kako bi obesmislili i Njegoša, kao što se trude da obesmisle i sve drugo što je vrijedno.
„Podsjetimo se i toga da trenutna vlast u Crnoj Gori odbija da uopšte govori o tome da se na Lovćen vrati kapela, i da se time ispuni Njegoševa želja. Treba se sjetiti i da je o značaju pjesnika, vladike i vladara dobro znala austro-ugarska vojska. Zato je po okupaciji i srušila kapelu, želeći da uništi naš identitet i naše sjećanje. Zbog toga je Njegoš važan, jer ne dozvoljava da se zaboravi i poništi istina o nama. Njegoš nas podsjeća da zlo i nepravda ne mogu i ne smiju pobijediti“, zaključio je Radonjić.
Vučurović: Ovakva Crna Gora nije zaslužila Dan Njegoša
„Kad Crna Gora bude svoja, junačka, kakva je nekad bila, a ne u posjedu crnogorskih ustaša, onda će biti i Dan Njegoša“, kazao je poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović.
Po njegovim riječima, ovakva Crna Gora nije zaslužila Dan Njegoša, ovom Crnom Gorom vladaju oni koji su izdali svoje pretke, koji su od naših saveznika napravili neprijatelje, a njihovi partneri su naši neprijatelji.
„Dakle, borimo se da se Crna Gora vrati sebi, Demokratski front je borac za tu slobodnu Crnu Goru i ne sumnjam da će konačna pobjeda biti naša“, zaključio je Vučurović.
Njegoševa nagrada Jovici Aćinu
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uručiće danas najznačajniju državnu nagradu, međunarodnog karaktera „Njegoševu nagradu“ za stvaralaštvo autora književnog djela koje je prvi put objavljeno u prethodne dvije godine na nekom od južnoslovenskih jezika.
Nagrada se uručuje na dan Njegoševog rođenja, a ovogodišnji laureat je književnik Jovica Aćin za roman „Srodnici“, objavljen 2017. godine u izdanju Lagune.
kad se ,,đukander tu petlja,,onda je to NAGRDA
Pa kako DPS da glasa za Njegošev prazik kada njihovi partneri žele Vladiku proglasiti genocidnim.
Bio je on i na Orlovom kršu kod Danila Prvog, a da je savršeno u skladu s njegovim smrtnim neprijateljem Vickom Zmajevićem, a ne s njim.
1726. g. u vizitu dolazi patrijarh srpski Arsenije IV Jovanović Šakabenta. O tome Danilo piše vanrednom providuru Gabrijelu Bolduu: …došo u vizitu u ove strane Sveti i blaženejši gospodin patrijarh pećski po starozakonom običaju… (pp. 108.). Za crkvu piše: sveta mati crkva (pp. 134.).Zeta (pp. 109.), Brda i Primorje mu nisu Crna Gora i Primorci i Brđani mu nisu Crnogorci (pp. 91., 107.) jer ih u pismima odvaja.Zbog sukoba Crnogoraca i Paštrovića (koje naziva i Paštrojevići, pp. 120., 127., 130., 157.) piše: …a naše Crnogorce i naše Paštroviće ne bi sveti Jovan Zlatousti u pravu regulu obrnuo… (pp. 119.), ovi prokleti narod (pp. 132.), ova luda zemlja, misleći na Crnu Goru.Ne zna pisati latinicom: Mi nižepotpisani ne umijući pisat latinski… (pp. 111.).+++Vicko Zmajević koji je bio savremenik Danila Petrovića, u svojim pismima govori sve najgore o njemu. 1718. g. zamjerao mu je na održavanju crkvene litije u Kotoru i onemogućio mu izgradnju pravoslavne crkve u većinski pravoslavnoj Budvi. Vicko je sretan zbog uspjeha rimokatoličke crkve na turskoj teritoriji, ostvarenih preko podmićivanja turskih vlasti ali mu problem zadaju šizmatici, posebno biksup sa Cetinja koji nema obrazovanje srazmjerno svom položaju i protivnik je rimske crkve. Danilo proteže svoj uticaj i nad Kotorom. Nakon svog djelovanja protiv biskupa kotorskog Drage (Marin Drago), po Vicku, ustao je i protiv Vickove Barske nadbiksupije. S one strane Barske biskupije, koja je turska podanica, Vicko se lakše nosio sa pravoslavcima (shizmaticima) jer su mu u tome pripomagali Turci. U Paštrovićima tada ima nekoliko katoličkih kuća a narod su podanici Republike Venecije. Spomenuti cetinjski shizmatički biskup htjeo je oteti kapelicu koja je građena prije nekoliko godina. Za to, kao i za buduće neugodnosti, Vicko se obratio ugledu presvijetlog gospodina generala… (Perast 28.2.1704.). 1720. g. Vicko piše o susretu trojice srpskih biskupa na Cetinju. [16].
A možda i nije iz Pive, nego voli pivu da pije i sluša džez,kad je za ovcama.
Ovaj stav neandertalca „hoćemo junačku CG a ne ustašku“ objašnjava zašto smo mi Srbi tu gdje jesmo, naša nacionalna zajednica u ovoj tuđoj državi. Tragedija je što isti ovi od nas i dalje traže glasove i mandate. A ima marve neuke koja će opet zaokružiti DF.
Tvoj stav je neispravan. Ne postoji nesrpski crnogorski identitet. Crnogorci su svi bili Srbi do 1945. Ovi dukljani ne polažu pravo na crnogorsku istorijsku baštinu jer su izdajnici i falsifikatori.
Obrazovan u evropakom duhu
Na sorbonu isao
Bravo pivljanine, hajde nađi još koju.
Doduše bio bi ti originalniji kada bi i sam bio Crnogorac, no si ipak Hercegovac pa ti ovo ne uzimamo za zlo, probaj ti sa džezom, istorija ti ne ide baš od ruke.
Sramota je što „bježe od Njegoša“ , njega treba citirati stalno , evo neki citati :
„“Istina je da su spremni da budu u pomoći svojoj braći Hrvatima, jedno po jedinoplemenosti, a drugo po njihovoj prirođenoj naklonosti vojničke trudove snositi. Videći ja da moja sobraća Srbi i Hrvati pokazuju se najavno da pravcem idu naklonjeni k narodnosti i k poredku, i mene je ista misao oduševljavala koja i Crnogorce, ako ustanak Srbah i Hrvatah ne bi bila slijepa neka podstreka, koja bi na obšte naše poruganije pred svijetom služila..“
Vala se vi Srbi narobovaste , mi Crnogorci Bogomi nijesmo !
Dzezeru – slabo poznajes Njegosa, evo od njega Iliji Garasaninu:
„Nema jednoga Srbina koji više za Srpstvo posluje i misli od Vas, nema jednoga Srbina kojega Srpstvo više iskreno ljubi i počituje od Vas, i nema jednoga Srbina koji Vas više od mene ljubi i počituje.“
Pa kretenu, u tom vremenu smo težili ujedinjenju Srba hrvata i Slovenaca. Šta je tu sporno?
Naravno da bježi DPS od Njegoša. Pa i đavo bježi od krsta!