Vojinović za IN4S: Unapređenje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima prioritetni cilj Ministarstva prosvjete

Ministar prosvjete Miomir Vojinović u razgovoru za IN4S istakao je da je obrazovni sistem potrebno uskladiti sa tekućim naučnim i tehnološkim razvojem, te organizovati sistem tako da se pojedincu obezbijede uslovi za razvoj i slobodu mišljenja, a sve principe rada postaviti na temelju ljudskih prava, pravne države, tolerancije i solidarnosti.

Prema riječima Vojinovića, škola savremenog tipa treba da ima sva obilježja modernog obrazovno-informativnog centra sa pratećim radnim, kulturnim i svim sadržajima potrebnim za efikasan rad kako učenika, tako i nastavnika kao glavnih protagonista kvaliteta obrazovanja.

1. Kakvo ste stanje zatekli i koje projekte ste do sada realizovali?

Dolaskom na čelo krovne institucije obrazovanja osim velikog problema oko prebukiranosti škola, niskih plata zaposlenih u prosvjeti, zatečeni su i veliki infrastrukturni nedostaci u školskim objektima koji su zahtijevali hitnu reakciju.

Ministarstvo prosvjete, u prethodnom periodu renoviralo je i adaptiralo više ustanova javnog obrazovanja. Završena je adaptacija kotlarnice u vrtiću JPU “Dragan Kovačević“, termotehničkih instalacija u JU SMŠ “Danilo Kiš“ u Budvi, te unutrašnjih prostorija JU OŠ „Branko Božović“ u Podgorici. U toku su tenderske procedure za adaptaciju kotlarnica u školama: JU OŠ „Radoje Čizmović“ u Nikšiću, JU OŠ „Sutjeska“ i JU OŠ „Štampar Makarije“ u Podgorici, JU OŠ „Marko Miljanov“ u Bijelom Polju, JU OŠ „Mirko Srzentić“ u Petrovcu, JU OŠ „Srbija“ u Baru, JPU „Radmila Nedić“ u Beranama, JU OŠ „Jedinstvo“ u Tuzima i JU SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ u Herceg Novom. U toku su tenderske procedure za adaptaciju prostorija JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“ u Baru, adaptacija krova JU OŠ „Aleksa Bećo Đilas“ u Mojkovcu i JU OŠ „Braća Labudović“ u Nikšiću. Obezbijeđena su i sredstva za adaptaciju krovova na JU Dom učenika i studenata Podgorica.U toku su adaptacije JU Gimanzije “Tanasije Pejatović” u Pljevljima i JU OŠ “Krsto Radojević” u Kotoru.

Kroz fazu za koju je ugovor o kreditu sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope potpisan u decembru 2019. godine, osim vrtića u Baru i Ulcinju, izgradiće se i vrtići u Maslinama, na Starom Aerodromu, City kvartu i Bloku 25-36, te u Beranama, Bijelom Polju, a biće i nadograđen i rekonstruisan objekat vrtića u Plavu. U mandatu 43. Vlade je i ovaj projekat konačno pokrenut i uspostavljena je implementaciona struktura, na način što su Ministarstvo prosvjete i Uprava za kapitalne radove potpisali Ugovor sa državnom kompanijom PROCON, koja će svojim stručno kadrovskim kapacitetima omogućiti bržu implementaciju projekta.

Napominjemo da je ova administracija Ministarstva prosvjete, potpisala sa EIB-om nedostajuća akta za realizaciju aktivnosti po kreditnom aranžmanu, te konačno ispostavila implementacionu strukturu projekta i uvela konsultanta koga je obezbijedila Banka za ovaj projekt.

Nakon otvaranja savremenog objekta škole u Tološima, svakako je prioritetan objekat OŠ „Vladimir Nazor“. Ministarstvo prosvjete je potpisalo ugovor o donaciji glavnog projekta za izgradnju Osnovne škole „Vladimir Nazor“ sa firmom Biro 81000, d.o.o. iz Podgorice, koja je ujedno kreator i idejnog rješenja za ovu školu. Potpisan je i ugovor za izradu geoelaborata. Ugovorili smo usluge revizije Glavnog projekta čime su stvoreni uslovi da tender za izvođenje radova bude gotov u narednim mjesecima. Time ovaj menadžment na odgovoran, sistematičan i zakonit način, radi na rješavanju naslijeđenog problema. Radi uštede vremena, po preporuci Direktorata glavnog državnog arhitekte, kao osnov za izgradnju škole, preuzet je model škole u Tološima.

Osim ovih objekata, očekujemo da ćemo u saradnji sa kolegama iz resora ekologije i prostornog planiranja, raspisati konkurs za idejno rješenje objekata osnovne škole i vrtića u naselju City kvart. Takođe, realno je očekivati i da se do kraja godine privedu kraju poslovi oko imovinsko pravnog statusa zemljišta na Karabuškom polju, namijenjenog za gradnju osnovne škole.

Za ove projekte je obezbijeđeno finansiranje kroz kreditni aranžman sa EIB-om. Realizacijom ovih projekata uz ostale projekte iz Kapitalnog budžeta, kao i konstantnim ulaganjem u postojeću infrastrukturu, možemo biti optimisti da će u doglednom vremenu osnovci na teritoriji Glavnog grada imati uslove kao i njihovi vršnjaci u Evropi, što je svakako cilj Ministarstva prosvjete.

Kreditnim aranžmanom sa EIB –om, predviđena je i gradnja II Gimnazije u Podgorici, što će svakako biti trenutak od velikog značaja za razvoj obrazovanja ali i Podgorice kao urbane cjeline u globalu.

Nakon višegodišnje stagnacije plata zaposlenih u prosvjeti, trenutni menadžment je, smatrajući da naši prosvjetari zaslužuju da budu adekvatno vrednovani, formirao Radnu grupu koja je radila na poboljšanju socio- ekonomskog statusa prosvjetnih radnika, kroz izmjene i dopune Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete. Ministarstvo finansija je na zahtjev Sindikata izašlo u susret prosvjetnim radnicima i predložilo da se zarade uvećaju kumulativno, u dvije godine, preko 45%, odnosno više od 1.000 eura. Razgovori i dogovori su i dalje u toku a javnost će o svemu biti blagovremeno obaviještena.

2.Kakva je trenutna situacija u obrazovnom sistemu u Crnoj Gori i kojom ocjenom biste ga ocijenili?

Prije par dana predstavljena je Sveobuhvatna analiza sektora obrazovanja za period 2015.-2020., koja nam je dala nalaze i preporuke grupisane oko poglavlja koja se odnose na kontekst razvoja sistema obrazovanja, školsku infrastrukturu, upis i efikasnost, kvalitet, jednakost, finansiranje, uticaj covida 19 na vaspitno-obrazovni proces.

Veliki broj djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole u kojima je fizička infrastruktura nedovoljna, broj djece u odjeljenjima je iznad norme, naročito u centralnom regionu. Gotovo polovina učenika je funkcionalno nepismena nakon završene osnovne škole, a evidentan je nedostatak računarske opreme u školama.

Neki rezultati Analaze nijesu pozitivni, ali njena struktura ukazuje na to da želimo da razmišljamo na drugačiji način. Ulaganje u obrazovanje je najbolja investicija u budućnost jedne zemlje. Jačanje obrazovne politike, unapređenje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima kao i težnja da izazove i prepreke sa kojima se suočavamo rješavamo na holistički, održiv način, koji je zasnovan na dokazima i relevantnim podacima, predstavlja prioritetni cilj Ministarstva prosvjete.

3.Kakvi su danas uslovi u našim školama i na univerzitetima?

Kao što sam već rekao, Analiza je pokazala nedostatke. To je dobra početna tačka da, zajedno sa institucijama koje su uključene u kontrolu obezbjeđenja kvaliteta obrazovanja, promijenimo goruće tačke i krenemo ka podizanju kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori.

Kao jedan od ključnih nalaza je velika razlika u broju učenika po učionici, te 13% školskih jedinica koje rade iznad norme od 28 učenika po učionici primaju 67% svih učenika osnovnih škola. To ukazuje da 70% djece u Crnoj Gori pohađa osnovne škole u kojima je fizička infrastruktura nedovoljna, tako da se škole nerijetko odlučuju za organizaciju nastave u dvije, ili više smjena. Ministarstvo kao prioritet postavlja mapiranje postojeće školske infrastrukture kako bi se osigurala maksimalna efikasnost u korišćenju resursa. U tom cilju je 18.10.2022. godine održan sastanak sa predstavnicima UNICEF-a i UNOPS-a, predstavnicima Evropske investicione banke, Ministarstva finansija i Ministarstva evropskih poslova. Jedan od najvažnijih zaključaka je da je u ovom procesu neophodan proaktivan pristup i što hitnije započinjanje procesa mapiranja, koji će biti odlična poluga za ostvarivanje ciljeva sveobuhvatne Str ategije obrazovnog sistema, čija će izrada vrlo brzo započeti. Mapiranjem bi se mogao napraviti spisak škola koje su minimalno iskorišćene.

Neke od tih škola s manjom stopom upisa ostaju u funkciji iz opravdanih društveno-političkih razloga, npr. na taj način se djeci u Crnoj Gori garantuje pravo na obrazovanje i u slabo naseljenim područjima, dok druge mogu imati manje stope upisa zbog navodno lošijeg kvaliteta. Mapiranje bi moglo identifikovati i istražiti da li postoje nedovoljno iskorišćene škole nadomak škola koje su opterećene brojem upisanih učenika, a koje se mogu prenamijeniti renoviranjem, obezbjeđivanjem prevoza, prilagođavanjem nastavnih planova i programa, itd.

Što se tiče uslova na univerzitetima, Ministarstvo prosvjete je aktivno uključeno u nadzor rada ustanova visokog obrazovanja. Kroz planirane izmjene Zakona o visokom obrazovanju, unaprijediće se, između ostalog, i praktična nastava studenata na svim studijskim programima kroz sticanje praktičnih znanja i vještina studenata u realnom radnom okruženju. Samo tršište pravi prirodnu selekciju kroz davanje jasnih podataka o tome koji su mu profili potrebni. Prema podacima kojima raspolaže ovaj resor, preko 70% svršenih srednjoškolaca upisuje fakultet. Pritom, i dalje se najviše upisuju fakulteti iz oblasti društvenih nauka. Nakon izmjena Zakona o visokom obrazovanju pristupiće se izradi Pravilnika kojim se propisuju kriterijumi za upis na prvu godinu, a koji će važiti za sve ustanove visokog obrazovanja.

4.Kako cijenite kvalitet obrazovnog programa? Može li biti bolji?

Da bi se unaprijedio kvalitet, potrebno je izvršiti značajne promjene u svim segmentima funkcionisanja obrazovanja. U tom smislu, neophodno je težiti ka inovinranju ciljeva, programa, kvalitetnijoj pripremi nastavnika, te primjeni efikasnije obrazovne tehnologije. Takođe, novi sistem obrazovanja mora biti kompatibilan sa strateški razvojnim ciljevima reformi u Crnoj Gori, utemeljen na izgradnji demokratskog, ekonomski prosperitetnog i otvorenog društva, zasnovanog na vladavini prava, skladnoj međuetničkoj koegzistenciji, razumijevanju i toleranciji.

Promjena sistema obrazovanja je proces restruktuiranja jednog veoma složenog sistema, te je riječ o izuzetno kompleksnom zadatku. Obrazovanje kakvo je danas, bez dograđivanja, ne može odgovoriti modernom dobu i zato se moraju sprovesti kvalitativne, strukturalne, organizacijske, koncepcijske i kadrovske promjene.

Obrazovni sistem je potrebno uskladiti sa tekućim naučnim i tehnološkim razvojem, izgrađivati da zadovolji potrebe, interesovanje i ambicije pojedinaca koji se obrazuju, te organizovati sistem tako da se pojedincu obezbijede uslovi za razvoj i slobodu mišljenja, a sve principe rada postaviti na temelju ljudskih prava, pravne države, tolerancije i solidarnosti. Škola savremenog tipa treba da ima sva obilježja modernog obrazovno-informativnog centra sa pratećim radnim, kulturnim i svim sadržajima potrebnim za efikasan rad kako učenika, tako I nastavnika kao glavnih protagonista kvaliteta obrazovanja.

5. U kom pravcu, prema Vašem mišljenju, treba da ide reforma obrazovanja? Da li smatrate da treba raditi na boljim programima i udžbenicima, regulisanju norme časova, smanjivanju administracije, sprečavanju nerealnog ocjenjivanja, heperprodukciji odlikaša i “Luča”?

Reforma obrazovnog sistema predstavlja dugoročan proces, koji podrazumijeva postepeno uvođenje svih promjena u obrazovanju. Da bi se postigla kvalitetna reforma obrazovanja, neophodno je ispuniti odgovarajuće uslove, prije svega materijalne ( obezbijediti nove školske objekte, opremiti učionice, kabinete i sl), treba podići društveno-ekonomski standard nastavnog kadra, ojačati stručne kapacitete nastavnika, revidirati nastavne planove i programe u skladu sa potrebema tržišta rada i znanja, koji će biti kompatibilni sa evrospkim sistemima obrazovanja. Naši udžbenici su svojim kvalitetom, u najvećem broju, u rangu udžbenika koji se mogu naći u zemljama okruženja.

Ali uvijek može bolje i nastojaćemo da, u saradnji sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva, u periodu pred nama uradimo sve kako bi oni bili još bolji. Dakle, prilikom razmatranja „pritužbi da se uči puno toga što nije prilagođeno uzrastu, puno toga prevaziđenog, preopširnog…” ne smijemo smetnuti s uma ko radi na udžbenicima te ko ih odobrava jer na impresumu se nalazi gotovo desetak imena naših kolega naučnih i prosvjetnih radnika članova autorskih timova, ali i recenzentskih komisija koje direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva imenuje sa liste koju je odobrio Nacionalni savjet za obrazovanje.

Na kraju, kvalitet udžbeničkih kompleta je nešto čime se mi permanentno bavimo i čime ćemo se baviti i u narednom periodu i siguran sam da ćemo uspjeti u namjeri da oni budu još kvalitetniji, te da ih djeca i nastavnici s radošću koriste. Što se, pak, diploma “Luča” tiče, možda stvari treba postaviti na drugačiji način, u smislu da su nam djeca vrijedna, da uče i primaju znanje na pravi način a kao nagradu za rad i trud dobijaju diplomu Luča.

Smatram da je način ocjenjivanja prilagođen svim učenicima i da su kriterijumi prilikom dodjeljiivanja Luča dovoljno strogi. Uz to, diploma “Luča” nosi veliki broj poena prilikom upisa u srednje škole i na fakultete tako da su naši učenici svjesni da se moraju potruditi kako bi je zaradili. Takođe, diploma “Luča” se ne stiče tokom mjesec dana ili godine učenja, već tokom devetogodišnjeg za osnovce i četvorogodišnjeg obrazovanja za srednjoškolce, iz svih nastavnih predmeta koji se ocjenjuju brojčanim ocjenama i za primjerno vladanje.