Za srpski narod nema važnijeg datuma od Sretenja

Već devetnaest godina 15. februar obilježavamo kao Dan državnosti. Sretenje se tako od 2001. godine slavi u znak sjećanja na 1804, kada je u Orašcu, pod vođstvom Karađorđa Petrovića, počeo Prvi srpski ustanak. Većina zaposlenih tog dana ne ide na posao, ali mnogi, pokazale su mnogobrojne ankete, ne znaju zašto se ovaj dan praznuje.

„Odgovornost za to snose zakonodavci“, smatra prof. dr Miloš Ković, istoričar.

„Sretenje jeste najznačajniji datum naše novije istorije. To je početak borbe za oslobođenje i ujedinjenje Srba, dan kad su Srbi prestali da se plaše Turaka, kad su krenuli putem koji ih je vodio od stastusa raje do statusa građana u slobodnoj nacionalnoj državi. To je početak uspravljanja srpskog naroda i borbe za slobodu. Ali, ovaj praznik je nazvan Danom srpske državnosti, a taj pojam je mnogima nejasan. Srbi su narod koji je pokazao da umije da stvori državu, da se bori za nju i da je brani. Znamo šta je država i borba za državu. Međutim, malo je čudno danom državnosti nazvati dan kada su se Karađorđe i srpske starešine zaklele u Marićevića jaruzi, u selu Orašac, na krstu prote Atanasija Bukovičkog, da će osloboditi Srbiju. Zato bi današnji dan trebalo da se praznuje kao dan oslobođenja i ujedinjenja“, objasnio je Ković.

Istoričari su saglasni da u novijoj srpskoj istoriji nema važnijeg od ovog datuma, jer označava početak borbe za oslobođenje i ponovno stupanje srpske države na evropsku političku scenu.

„Država ne samo da može, nego i mora da poradi na tome da ovaj praznik bude više prihvaćen u narodu „, smatra dr Momčilo Pavlović, direktor Instituta za savremenu istoriju.

„Državni praznici su ogledalo jedne zemlje. Utiču na snaženje poštovanja prema državi i uopšte izgradnju svijesti i identiteta. Ovaj praznik u sebi sadrži dvije bitne komponente srpskog naroda i njegove države, oslobodilačku i slobodarsku, spajajući te dvije tradicije u jednu. Oslobodilačku da ne trpi tuđinsku vlast, a slobodarsku kada ima i sopstvenu vlast u rukama, narod nastavlja da se bori za svoju političku slobodu, demokratiju, a protiv autoriteta vođe i svih vrsta autoritarnosti i samovolje“, kazao je Pavlović.

On podsjeća da su komunisti svoje praznike ukorijenili snažnom propagandom.

„Razne manifestacije, izložbe, vojne parade i parade radnih dostignuća, nagrade i odlikovanja sa snažnom medijskom propagandom samo su dio aktivnosti koje su preduzimane. Posebno mjesto u toj prazničnoj atmosferi je imao vođa Tito“, kaže Pavlović.

„A, u stvari, svetkovali smo dan kada je ukinuta monarhija i proglašena republika, i to na predlog srpskih poslanika 29. novembra 1945. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je Sretenje relativno nov državni praznik stare države, da je Srbija još u procesima koji joj onemogućavaju da omeđi svoj prostor i ostvari suverenitet, i koja još stoji i, po mom mišljenju, još dugo će stajati pred vratima saveza evropskih naroda i država, a što utiče i na unutrašnju dinamiku, onda i državni praznik se ne može svetkovati kao što bi trebalo u stabilnoj i prosperitetnoj državi zadovoljnih građana“, dodao je Pavlović.

Na Sretenje 1835. Kneževina Srbija, dok je još bila u vazalnom odnosu prema Turskom carstvu, na Skupštini u Kragujevcu dobila je svoj prvi ustav. Iako nije zaživio u praksi, Sretenjski ustav se uzima kao početak ustavnosti u Srbiji.

“ Sve češće govorimo o liberalnom Ustavu iz 1835, a sve tiše o buni protiv dahija iz 1804, koja se ubrzo pretvorila i u opštenarodni ustanak protiv turske vlasti“, kaže istoričar Nemanja Dević iz Instituta za savremenu istoriju.

„Međutim, da nije bilo te odluke ustaničkih vođa u Orašcu, sigurno ne bismo mogli ni da maštamo o ma kakvom ustavu tri decenije kasnije. Sretenje na najbolji način objedinjuje srpske slobodarske tradicije iz 19. vijeka, i na svojevrstan način miri Obrenoviće i Karađorđeviće. Zato i jeste jedan od temelja našeg državnog zdanja“, kaže Dević.

Za Dan ujedinjenja u Kraljevini Jugoslaviji sve novine su imale posebne dodatke u kojima je poseban akcenat stavljan na značaj praznika. Kralj i kraljica su posjećivali Sabornu crkvu, patrijarh je držao besjedu, vojna muzika je svirala na nekoliko mjesta u gradovima. Posebnu ulogu imali su članovi patriotskih udruženja i ratnici minulih ratova.

„Dan državnosti u sebi sadrži pozitivne vrijednosti borbe za slobodu“, kaže Pavlović.

„Dva istorijska događaja, kao što su dizanje naroda na ustanak i donošenje prvog ustava, spojena su u toj borbi. Na tim događajima i na toj borbi stvaran je i ojačan srpski identitet i srpska država. Srbija danas, na dan svoje državnosti, ponavlja radnje koje je u istoriji već imala. Ponovo se bori za cjelovitost teritorije, za Ustav, za pravdu, za slobodu svog naroda na jednom njenom djelu. A Srbija je vječna dok su joj građani slobodni“, dodaje on.

„Poslije svih uspona i padova, revolucija i prevrata iz 20. vijeka, naš građanski i nacionalni identitet je zamućen do te mjere da, osim što se radujemo neradnim danima, zapravo i ne znamo šta tačno slavimo“, kaže Nemanja Dević.

„Država je u više navrata pokazala riješenost da na dostojan način proslavi nacionalne svetkovine ili obilježi tragične momente iz naše novije istorije, poput sjećanja na „Oluju“ i egzodus krajiških Srba iz 1995. godine. Ovdje, nekako, kao da, ipak, nedostaje te odlučnosti“, zaključio je Pavlović.

Počasna paljba

Povodom obilježavanja Dana državnosti Srbije, pripadnici Garde Vojske Srbije izvršili su u četvrtak po podne počasnu paljbu sa Savskog platao na Kalemegdanu.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u Banjaluci da je Srbija najvažniji faktor mira i stabilnosti na Balkanu, što njen predsjednik Aleksandar Vučić pokazuje svaki dan.

“ Dan državnosti Srbije praznik je i u Republici Srpskoj. Obilježavajući ovaj praznik, svi iz političkog, javnog i privrednog života RS okupili smo se da pokažemo snagu i jedinstvo koje imamo sa Srbijom“, rekao je Dodik poslije svečanog prijema povodom Dana državnosti Srbije.

ANKETA: ZAŠTO SRBI SLAVE SRETENJE?

Vladimir Cvetković, 68 godina, penzioner

“ Ne znam šta se slavi i zašto. Sve stare praznike su obrisali, a uveli su nove. Da ste me, na primjer, pitali zašto se slavi Prvi maj, znao bih da odgovorim“.

Miloš Cvetković, 43 godine, ekonomista

„Ne znam zašto se slavi Sretenje. Znam da je ovih dana neki državni praznik, ali ne znam šta se tačno slavi. Nisam znao ni da je crkveni praznik“.

Branka Zeković, 62 godine, penzionerka

“ Mislim da je Dan primirja, ali nisam sigurna. Ne znam šta se konkretno slavi, ali znam da se ovih dana proslavlja državni praznik“.

Elvira Marković, 31 godina, inženjer

“ Donijet je prvi ustav Srbije. Nažalost, ljudi malo danas znaju zašto slavimo pojedine praznike. Mislim da je važno da budemo upućeni“.

Zlata Bjelić, 72 godine, penzionerka

“ Naravno da znam. Slavimo Dan državnosti. Donijet je Sretenjski ustav i 1804. godine je na Sretenje podignut Prvi srpski ustanak. Slavimo i ustavnost“.

Izvor: Novosti

Pročitajte još:

Selaković SA MILOŠEVIĆEM LICE U LICE: Srbima nesloga najveći neprijatelj (VIDEO)