Za vikend četiri samoubistva u Podgorici i Nikšiću

Tokom vikenda u Podgorici i Nikšiću pronađena su četiri beživotna tijela, a smrt je, kako se vjeruje, nastupila samoubistvom, saznaju Dnevne novine u policiji.

Komentarišući ovu pojavu u razgovoru za DN, psiholog Radmila Đurišić-Stupar upozorava da ne postoji psihički problem koji dovodi do suicidnog ponašanja, a koji se ne može riješiti uz blagovremeno zatraženu stručnu pomoć.

Podgoričanin A.P. pronašao je u noći između četvrtka i petka beživotno tijelo svog oca H.P. (55). U pomoćnom objektu u mjestu Fundina, zatekao je obješeno beživotno tijelo svog oca, a po saznanju DN, ka njemu je bila okrenuta obješena puška cal. 7,62 mm, u kojoj je nađena jedna čaura.

Već sljedećeg dana oko podneva, konstatovano je još jedno samoubistvo u glavnom gradu. P.V. je obavijestio policiju da je pronašao sestru od strica N.V (35) obješenu o kanalizacionu cijev u kupatilu stana u kojem je sama stanovala u Moskovskoj ulici. Policijski službenici i nadležni tužilac, koji su izašli na lice mjesta ubrzo su konstatovali da je riječ o samoubistvu.

Serija sličnih prijava nastavljena je u Nikšiću gdje je policija obaviještena da je u naselju „Budo Tomović“ pronađeno beživotno tijelo radnika firme Gradnja Inžinjering S.D. (69) . Pošto je policijska ekipa izašla na lice mjesta, pored stradalog je pronađena lovačka puška kojom je, kako se sumnja, S.D. sebi oduzeo život. Minulih dana je, takođe, u Nikšiću nađeno i beživotno tijelo M.V. (53) iz Nikšića, a i u ovom slučaju se  sumnja da je riječ o samoubistvu.

Đurišić-Stupar kaže da jedan odsto populacije nema dovoljno mentalne snage da se izbori sa životnim problemima ali se oni, kako tvrdi, uz stručnu pomoć mogu uspješno prevazići. Po njenim riječima, tri su kritična perioda tokom životne dobi.

„Suicidne misli najviše dolaze do izražaja u adolescentnom periodu koji je jako krizan sam po sebi. Krizna je i tačka oko tridesete godine, ali za osobe koje recimo nijesu završile adekvatnu školu, nijesu se ostvarili kao roditelji ili nešto slično. Sljedeći krizni period je oko pedesete godine i često je vezan za zdravlje i kvalitet života“, navodi ona.

Prema njenim riječima, oni koji odluče da sebi oduzmu život, nijesu slabe osobe kako se to često vjeruje.

„Vođeni su opcijom da sve što ne valja treba prekinuti što je razumna opcija, jer tako obično postupamo u životu. Ipak, jako je opasno kada se spoje krizni period i ideja da mu niko ne može pomoći i da nije dovoljno dorastao da se izbori sa situacijom. To uopšte nijesu ljudi koji su slabašni i koji odlučuju stvari naprečac. Uglavnom su to teške odluke, što ukazuje da kad je imao snage da to učini, sigurno je imao snage i da se s tim izbori, ali nije zatražio adekvatnu pomoć“, zaključuje ona.