Zasluge „nevinih“ ili Spuž kao prihvatilište „planiranih žrtava“ iz bivšeg režima

Spuž, prihvatilište „nevinih“ i „planiranih žrtava“ kako bi rekao Veselin Veljović kojem je juče ukinut pritvor zbog zdravstvenog stanja, sve više podsjeća na centar koji „dođe glave“ udarnicima bivšeg režima. Nažalost, zdravstveno stanje građanina Veselina Veljovića uslovilo je da mu se ukine istražni pritvor. To je odlučeno na današnjem ročištu u podgoričkom Višem sudu. Ovu informaciju za portal Dan potvrdio je advokat Nikola Martinović.

Uz želju da se bivši direktor policije što prije oporavi kako bi u zdravlju dočekao epilog suđenja, podsjećamo javnost na put koji ga je doveo do spuškog zatvora.

Put Veselina Veljovića

Veljović od ljeta 2007. do 2011. godine bio je direktor Uprave policije, a potom je u periodu od 30. jula 2018. do 17. decembra 2020. godine u drugom mandatu bio prvi čovjek crnogorske policije.

Tokom karijere na čelu bezbjednosnog sektora, Veselin Veljović, od strane opozicionih partija, dijela nevladinih organizacija i medija često je optuživan za netransparentnost, zloupotrebu policije i moći, bespogovornu političku lojalnost Milu Đukanoviću, ali i za umiješanost u brojne slučajeve prodaje državne imovine.

Nakon okončanja prvog mandata Veljović je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane, a u vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine i sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Kada je u decembru 2020. poslije razgovora sa tadašnjim potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem otišao iz UP ponovo je zaposlenje našao u kabinetu bivšeg predsjednika Mila Đukanovića.

Funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu Veljović je obavljao sve 20. maja ove godine.

Od Pljevalja do Podgorice

Nakon završetka Vojne akademije u Beogradu Veljović je jedno vrijeme bio u JNA, a potom se na početku 1992. godine zaposlio u tadašnji MUP Crne Gore, gdje je te godine postavljen za komandira Stanice policije u Centru bezbjednosti Pljevlja, pišu Vijesti.

Početkom devedesetih godina, u vrijeme političkog i državnog savezništva zvanične Podgorice i Srbije Slobodana Miloševića, u Pljevljima i okolnim selima Bukovice, paravojne srpske jedinice su vršile progon bošnjačkog stanovništva. Iako je dio Bošnjaka iz tog kraja problematizovao njegovu ulogu u tim događanjima, Veljović je tvrdio da je crnogorska policija omogućila mir u Pljevljima. U tom periodu iz Bukovice je raseljeno oko 125 porodica.

Veljović je na 1995. godine postavljen za komandanta SAJ-a, gdje je na početku 1998. godine u vrijeme političkih previranja između Mila Đukanovića koji je kontrolisao crnogorsku policiju i Momira Bulatovića, odigrao ključnu ulogu tokom nasilnih demonstracija, 14. januara 1998. kada sa svojom jedinicom nije dozvolio prodor demonstranata u zgradu tadašnje Vlade.

Komandant SAJ-a Veljović je bio sve do 2005. godine, a tokom desetogodišnjeg angažovanja završio je više međunarodnih stručno-specijalističkih kurseva i seminara u zemlji i inostranstvu koji analiziraju terorizam kao globalni izazov i bezbjednosnu prijetnju…

Za stručni i profesionalni rad u Ministarstvu ocjenjivan je najvišim službenim ocjenama i više puta nagrađen i pohvaljen.

Povodom Dana bezbjednosti, odlikovan je Ordenom zasluga za oblast odbrane i bezbjednosti prvog stepena i dobitnik je plakete Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, za zasluge u razvoju i unapređenju antifašizma u Crnoj Gori.

Ubistva, napadi na novinare, crne trojke

Iza ere Veselina Veljovića, najmoćnijeg bezbjednjaka od nezavisnosti Crne Gore, ostao je niz nerasvijetljenih ubistava, napada na novinare i krivičnih djela kojima je oštećena državna imovina.

Njegovu eru obilježio je i meteorski uspon crnogorskih organizovanih kriminalnih grupa, koje su u posljednjoj deceniji toliko ojačale da su prepoznate kao jedna od većih prijetnji na kriminalnoj mapi Evrope.

Bivši policijski službenik Brajuško Brajušković optužio je 2013. godine Veselina Veljovića da je navodno organizovao „crne trojke“ – batinaške grupe, koje su navodno prebijale nepodobne novinare, opozicionare, neistomišljenike na početku 21. vijeka.

Ta afera nikada nije dobila epilog.

U maju 2004. godine ubijen je urednik „Dana“ Duško Jovanović, ali naručioci i direktni izvršioci nikada nijesu pronađeni. Za ovaj slučaj Veljović je više puta tvrdio da je operativno riješen, ali da je i “nepovratno izgubljen zbog profesionalnog nesnalaženja tadašnjeg tužioca”.

U vrijeme Veljovićevog upravljanja policijom, pretučen je novinar Vijesti Tufik Softić u Beranama 2007. ali i organizovana sačekuša za direktora “Vijesti” Željka Ivanovića u noći 1. septembra 2007. godine.

Veljovićevom vozaču i šefu obezbjeđenja Milenku Rabrenoviću je suđeno zbog prijetnji upućenih novinarki Oliveri Lakić. Lakić je prethodno, 2011. godine, pisala o švercu duvana iz fabrike “Tara” iz Mojkovca.

U vrijeme njegovog rukovođenja, 2011. godine, iz Uprave policije je potekao falsifikovani listing telefonskih razgovora tadašnjeg premijera Igora Lukšića. Tim listingom je pokušana kompromitacija Igora Lukšića tako što se među pozivaocima našlo ime i osuđenog narkobosa Darka Šarića. Iako je Lukšić, sa mjesta premijera, insistirao na efikasnoj istrazi, nikada nije otkriveno ko je falsifikovao listing.

Nakon te afete ali i pritisaka međunarodne zajednice Veljović je morao da ode sa čela UP.

Štetni ugovori

Dio nevladinog sektora ali i medija godinama su Veselina Veljovića iznačavali za štetne ugovore koji se odnose na prodaju imovine u vlasništvu policije i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Afera “Limenka” je državu koštala više od 10 miliona eura na osnovu sudske presude po tužbi Aca Đukanovića, brata predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Đukanović je tužio državu zbog neispunjenog ugovora o ustupanju zemljišta koje je bilo u vlasništvu Uprave policije.

Veljović je označavan i kao odgovorna osoba za sklapanje problematičnog ugovora 2011. godine, o kupovini kamp-hotela „Zlatica“ u Podgorici od biznismena Žarka Burića za 8,3 miliona eura, za potrebe obuke Specijalne antiterorističke jedinice.

Prethodno je Vlada prodala Buriću kamp-hotel Zlatica i još dva hotela (Crna Gora i Ljubović), za mnogo nižu cijenu od 4,7 miliona eura.

Veljović je u zgradi Normal company, koju je gradio Burić, vlasnik trosobnog stana zbog kojeg je MANS tvrdio da ga je kupio tako što je platio samo trećinu njegove vrijednosti. MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Veljovića i Burića zbog sumnje da je oštećen državni budžet radi pribavljanja protivpravne finansijske koristi. Ovaj slučaj nikada nije odmakao od tužilačkog izviđaja.

Mediji su pisali i da dugogodišnji prvi policajac ima enormno bogastvo i da krije da je vlasnik kuće od preko milion eura u naselju Dahna.

To je više puta demantovao tvrdeći da je to vila njegovog tasta…

Hapšen na Cetinju

Viši sud u Podgorici u maju je ukinuo prvostepenu oslobađajuću presudu Veljoviću, kojem se sudio da je rano ujutro 5. septembra 2021. na Cetinju, a prije samog ustoličenja mitropolita Joanikija, počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.

Veljović je u dramatičnim događajima 4. na 5. septembar 2021. godine bio u samom srcu Prijestonice, a potom se na snimcima moglo vidjeti kako se nakon razgovora sa nekadašnjim kolegama, zalijeće na kordon…

On je uhapšen tog dana, a nakon dva dana pušten iz pritvora.

Mučenje bukovičkih muslimana, dokumentovano zastrašivanje

Podsječamo i na zabilježeno svjedočenje Seifa Osmanagića da je veliki „borac“ za građansku, multinacionalnu i multikonfesionalnu Crnu Goru učestvovao u mučenju bukovičkih muslimana, te da je htio da mu odsiječe uši.

Naš medij je takođe, pretraživajući materijal koji je ranije dostavljenredakciji, naišao na djelove knjige „Izborna prevara 1997“, u kojoj su dokumentovane izjave građana i službene zabilješke i postupanje najpopularnijeg robijaša trenutno u Crnoj Gori, gdje se jasno očitava kako je prijetio i zastrašivao građane koji nijesu glasali DPS, zloupotrebljavajući položaj tadašnjeg šefa Specijalne jedinice MUPa.

„Danas oko 14 sati i 15 minuta pred moju kuću u Šulima došli su pripadnici MUP-a. Komandir stanice u Gracu Bajčeta i dva policajca, i rekli mI da treba da me privedu u Pljevlja po naređenju načelnika Peruničića.
Sve je bilo vrlo neprijatno, pogotovo što su toj sceni prisustvovala i moja djeca kćerke stare devet i sedam godina, supruga i majka. Moram reći da su policajci bili korektni, s tim što mi je rečeno da naloga nemaju ali da moram poći i da je bolje da ne pravim probleme.
U zgradi Centra bezbjednosti u Pljevljima dočekao me načelnik Peruničić i na moje iznenađenje, komandir specijalaca Veljović.

Optužili su me da moje političko opredjeljenje za predsjedničkog kandidata Momira Bulatovića koristim na štetu posla i građana i radno mjesto  zloupotrebljavam i da idem od kuće do kuće, prijetim i vršim pritisak, pa čak i da ću uskratiti  penziju onima koji ne budu glasali Bulatovića.
Nije bilo primjene sile ali mi je na kraju Veljović rekao da ovoga puta razgovaramo ovako, a da će sledeći put biti drugačije.
Otvoreno sam rekao, da sam stao na stranu Momira Bulatovića, i da se nisam nekorektno ponašao prema bilo kome a da do danas nikakvih kontakata sa policijom i sudom
nijesam imao niti sam šta uradio da bih bio privođen.

Izuzetno sam i uvrijeđen i povrijeđenom postpukom policije, ondosno nalogodavaca.. i zato tražim zaštitu“, piše između ostalog u izjavi koju je Radojica Mijatović iz Šula dao u prostorijama Demokratske partije socijalista u Pljevljima.

Objavljujemo i službenu zabilješku od 16. oktobra 1997. godine u Pljevljima, zabilješku Ministarstva unutrašnjih poslova, u kojoj se takođe jasno prepoznaje Veljovićeva metoda zastrašivanja ovog puta kolega.

Ove „aktivnosti“ Veljović je sprovodio u susret predsjedničkim izborima na kojima su učestvovali Milo Đukanović i Momir Bulatović.

Podsjetimo, ukinut je pritvor bivšem šefu policije Veselinu Veljoviću, odlukom podgoričkog Višeg suda. Istovremeno mu je izrečena mjera obaveznog boravka u stanu. To je učinjeno nakon što je vještak medicinske struke Nemanja Radojević, po nalogu suda, danas vještačio njegovo zdravstveno stanje, nakon čega je dao mišljenje.

Nekadašnji direktor Uprave policije uhapšen je 24. jula 2023. godine zbog sumnje da je odao službenu tajnu. SDT vjeruje da je Veljović bio član kriminalne grupe odbjeglog Aleksandra Mrkića, koja je okrivljena za šverc velikih količina cigareta. Tokom boravka u pritvoru Veljović je imao ozbiljne zdravstvene probleme zbog čega se u dva navrata i bolnički liječio. Advokat Nikola Martinović kazao je da su “ispunjeni procesni i humani razlozi da se Veljoviću ukine pritvor”. “Dostavio sam dokaze koji datiraju 5-6 godina unazad, radi se o istoriji bolesti Veselina Veljovića. On ne smije boraviti u uslovima u kojima boravi jer mu je život ugrožen do stepeni smrtnog ishoda”, kazao je Martinović.

Tužilaštvo Veljovića tereti da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete. Optužnica je podignuta protiv Aleksandra Mrkića, Veselina Veljovića, Arsenija Kalezića, Muja Nikočevića, Nikole Mrkića, Željka Bulatovića, Dušice Bulatović, Predraga Veljića, Borislava Lečića, Nemanje Anđelkovića, Gorana Gluščevića, Nikole Bačilovića, Sadiga Elnagara, Nikole Bubanje i Stefana Bubanje.

Na današnjem ročištu advokati su tražili ukidanje pritvora za sve optužene, ali je pritvor ukinut samo Veljoviću. Na pretres se nije pojavio optuženi Nikola Bubanja ni njegov advokat, a sudije su objasnile da im je prethodno dostavljena medicinska dokumentacija prema kojem zdravstveno stanje tog optuženog nije bilo dovoljno dobro da se pojavi pred sudom. Specijalni državni tužilac, Vukas Radonjić na to je odgovorio da “tužilaštvo smatra da je bio u stanju da prisustvuje, na bazi medicinske dokumentacije, pa smatraju da sud mora prinudno dovesti osuđenog”. Vijeće sudija kojim predsjedava Kovačević, naložilo je da se u narednih 15 dana iz materijala dostavljenog sudu i prepiski izdvoje djelovi koji se tiču optuženih.

Sljedeće ročište zakazano je za 8. oktobra.