IN4S

IN4S portal

Zašto Šerbo insistira na „pokolju u Šahovićima“, a prećutkuje zločine Osmana Rastodera

1 min read

Šerbo Rastoder, foto: CDM

Danima unazad šačica neodukljanskih i prosandžačkih ekstremista koju već godinama afirmiše u javnosti istoričar Šerbo Rastoder pokušava da nametne temu „pokolja u Šahovićima“ kao nešto čime bi trebalo da se pozabavi aktuelni saziv Skupštine Crne Gore.

Naravno, riječ je o strateški jasno formulisanoj agendi koja ima za cilj da se u javnosti konstanto održava narativ o „svesrpskim zločinima“ i „svemuslimanskoj žrtvi“ – agendi koja se ispostavlja i ovoj Vladi i Skupštini.

Agenda podrazumijeva i vješto skrivanje ili relativizaciju zločina koje su počinili muslimana, naravno, uz „sveprisutni narativ“ o „podnošljivosti“ turske okupacije koja bi trebalo da se poima kao civilizacijski iskorak i istorijska šansa, a ne onako kako su je doživljavali svi potlačeni narodi.

Jedan od tih zločinaca jeste predak Šerba Rastodera – Osman, za koga je u više navrata istoričar Šerbo Rastoder rekao da nije ratni zločinac.

„U Drugom svjetskom ratu, što se tiče Bihora možemo pričati o Osmanu Rastoderu. On je pripadao muslimanskoj miliciji. Muslimanska milicija nije pokret niti vojska već je to skupina ljudi koji su branili svoj prag. U jednom haosu ljudi se organizuju da brane svoju zemlju, djecu, porodicu. Osman Rastoder je bio na čelu te grupacije“, izjavio je svojevremeno Šerbo Rastoder.

Međutim, ko je zapravo bio Osman Rastoder i šta je u stvari predstavljala muslimanska milicija…

Kao što smo i ranije pisali, Muslimanska milicija predstavlja paravojne grupacije koje su tokom Drugog svjetskog rata djelovanje pod zaštitom sila nacifašizma na prostoru Bosne i staroraške oblasti, odnosno Sandžaka.

Pripadnici Muslimanske milicije

Naoružana od strane Njemaca, Italijana ili ustaša, Milicija je tokom rata počinila strašna zvjerstva protiv srpskog pravoslavnog življa.

Prema određenim podacima, na prostoru Starog Rasa/Sandžaka, pripadnici Muslimanske milicije su, u periodu od početka rata do kraja 1942. godine, spalili preko 140 srpskih sela.

Palio srpska sela i radio na pripajanju Sandžaka Velikoj Albaniji

Jedan od vođa ovih formacija svakako je petnjički „gazija“ Osman Rastoder. Ko je, zapravo, bio Osman Rastoder?! Rođen je 1882. godine u selu Radmanci. Potiče iz tadašnje imućne porodice, što mu je obezbijedilo i adekvatno školovanje. Tokom Prvog svjetskog rata njegova porodica je emigrirala u Istanbul, ali, za razliku od njih koji su nakon završetka rata ostali u Turskoj, Osman je odlučio da se vrati. Prvih nekoliko godina živio je i radio u Novom Pazaru, odakle se preselio sa svoje dvije žene u Petnjicu.

Osman Rastoder

U predvečerje rata Osman je važio za jednog od najobrazovanijih i najuglednijih muslimana u svom kraju, ali i šire, što ga je preporučilo i za ratnog komandanta Gornjeg Bihora. Za vrijeme 13-julskog ustanka odred Osmana Rastodera je bio u službi Italijana koji su uz velike odmazde ugušili pobunu. Tom prilikom, prema pisanju istoričara Milutina Živkovića, Osman je zapalio srpska pravoslavna sela Goražde, Zagrađe, Tmušiće i Lješnike.

Teritorije pripojene Albaniji, 1941 (Foto: Vikipedija)

Rastoder se zalagao, ističe Živković u svojoj doktorskoj disertaciji o ratnim prilikama u Sandžaku do kapitulacije Italije, i za pripajanje Bihora, o onda i dijelova Starog Rasa do Lima – Velikoj Albaniji. Tim povodom je išao nekoliko puta u Peć i Tiranu. Tokom Drugog svjetskog rata otvoreno je sarađivao sa italijanskim okupatorom i kvinslinškim organima Velike Albanije.

Jataci hodže Rastodera su bili braća Drešević koji su igumaniju manastira Sopoćani nabili na kolac

Nakon oslobođenja, hodža Osman Rastoder je pobjegao na Kosovo, gdje se, sakrio kod zloglasne braće Drešević – Bilala i Delala iz Glogovika.

Oni su čuveni po zlodjelima, a među njima se ističe pohara manastira Sopoćani i divljačko mučenje igumanije koju su, prema određenim informacijama, nabili na kolac.

Odred Muslimanske milicije

Iako su Dreševići ubrzo emigrirali za Tursku, Osman je odlučio da ostane u Jugoslaviji.

Vratio se u svoj rodni kraj gdje se krio kod rođaka, ali su mu komunističke vlasti brzo ušle u trag, nakon čega je ubijen početkom 1946. godine na planini Ladevac.

Svjedočenje Ibra Ličine: Sa Osmanom je mogao sarađivati samo onaj koji čini zla i misli kao Osman Rastoder

Svjedočanstvo Ibra Ličina na suđenju Ramu Rastoderu – prvom saradniku Osmana Rastodera, na slikovit način opisuju njegovo učešće u Drugom svjetskom ratu, ali i princip poslijeratnih komunističkih vlasti koje su sudile isključivo onim pripadnicima Milicije koji su se „okrvavili ruke“ nad partizanima, ostavljajući tako neprocesuiranim na hiljade ubijenih srpskih civila i na stotine spaljenih srpskih sela, o čemu smo ranije pisali.

Naime, Ramo Rastoder iz Petnjice, od oca Afisa i majke Nemke – rođene Beganović, osuđen je najstrožijom kaznom – strijeljanjem.

Njemu je, prije svega, stavljeno na teret „što je, u mjesecu decembru 1941 godine, kao milicajac u službi okupatora, došao sa jednom grupom milicajaca, čiji je bio starešina u selu Crnišu, radi hvatanja i razoružavanja partizana, kojom je prilikom razoružao 7 ljudi i odnio 7 pušaka, tjerao i pucao nekoliko puta na Bulatovića Ljuba, kao partizana, u namjeri da ga ubije…“

Dio presude Ramu Rastoderu

Takođe, on se tereti da je „pokušao da ubije i tukao kundacima Leka Kuča i Bogavca Nova, kao partizane…“.

Optužen je što je, u sadejstvu sa Italijanima, došao sa jednom grupom Muslimanske milicije u selo Babine, uhapsio Milonju-Redža Kuča i predao ga Italijanima, koji su ga odveli u zarobljeništvo. Isto je uradio i u selu Azane kada je prebio, opljačkao i predao Italijanima Dragutina Vukovića. Takođe, zbog toga što je „naišao na jednog ranjenog partizana-komesara čete i istoga pritukao“ u selu Tucanjima.

U presudi, koju donosi predsjednik vijeća Jagoš Šćekić, Ramo je povezan sa Osmanom Rastoderom koji se, u tom trenutku nalazio u bjekstvu.

„Ramo (je) bio policajac odnosno vodnik milicije i kao takav zamjenik ozloglašenog krivca i narodnog neprijatelja Osmana Rastodera kojemu je – Osmanu optuženi Ramo bio desna ruka tj. s kojim je sarađivao u sva zla i neprijateljstva…„, stoji u presudi i dodaje se izjava svjedoka Ličine Ibra:

„… sa Osmanom Rastoderom mogao (je) sarađivati samo onaj koji čini zla i misli kao Osman Rastoder…“.

Pročitajte još:

(DOKUMENTA) Tito zanemarivao zločine Muslimanske milicije nad srpskim narodom, sudili samo onima koji su ubijali komuniste: Slučaj Osmana Rastodera i Rama Rastodera!

Podjelite tekst putem:

16 thoughts on “Zašto Šerbo insistira na „pokolju u Šahovićima“, a prećutkuje zločine Osmana Rastodera

  1. Treba razgraničiti napade na Srbe i srpski narod u Crnoj Gori od napada na partizane i komuniste, jet ti nikada nijesu bili Srbi, nego kosmopolite i Jugosloveni, boljševici, a danas se tobože predstavljaju kao Srbi. Zločina nije bilo u Šahovićima, a to je pravi naziv naš i nema veze sa islamom kako neki pokušavaju da prikažu. Komunjare su ga promijenili po Tomašu Žižiću, komunisti koji je pljunuo na hljeb Kraljevine koji je dobijao. Njega i Rifata Burdževića su ubili komunisti u Bosni, jer su im bili smetnja zbog toga što su bili završili studije, a objavili su da su ih ubili četnici, pa su ih čak proglasili i za narodne heroje, iako nijesu ispalili metka u borbi.Treba vratiti naziv Šahovići, srpski toponim i ne uzimati za ozbiljno rad Šerba Rastodera koji je završio studije u Beogradu u opancima i loše obučen da bi izazvao samilost profesora i iskoristio je njihovu zaljubljenost u bratstvo i jedinstvo. Kakav je to istoričar koji je učio o Jajcu. Osman Rastoder, njegov rođak, jajara, hrabar uz Italijane, na nejač, nije smio da s ečuje živ od četnika, čak im je i nudio saradnju, za šta postoje i dokumneti koji se kriju. Njegovog sinovca je ubio mladi Srbin u Beranama,. Muslimani nemamu junake, imaju smao p….ke i bule, a naše komunjare namjerno pustaju njihove priče o toj muli Osmanu. Bihorce mulsimane je najbolje prikazao upravo njihv -Ćamil Sijarič i može se vidjeti kakava je tu vladala bijeda i primitivizam, a Srbi su im dali sve. Ovom Šerbu treba dati šerbeta, ali i ne da se bavi naukom, jer je daleko od nje.

    3
    1
  2. Kome nije jasno više neka se javi? Serbo je „istoričar“ po narudžbi. Milo je plaćao i pisao je što mu naruči. Sad kad se ispraznila kasa glumi istoričara očekujući „donaciju“ da to prekine. Platite mu dovoljno i ne brinite, napisaće da su se muslimani ubijali međusobno. Njegove „istine“ su odavno prepoznate!

  3. Ovaj gospodin istoricar treba da povede racuna o svojim pisanijama, jer ga je Bog vec jednom malo pecnuo, pa me strah da mu drugi put nece oprostiti !!

  4. Povodom istog pročitaj čitaoče i Putopise Grigorija Božovića…tu je dokumentovana istina…i ko ima želju kreni od Vrha Korita pa do Nikolj pazara , desnom obalom Lima naći ćeš 15 -tak crkvišta srušenih pravoslavnih hramova.
    Inače svako imanje u Zlatešu( vranešu) je do zadnjeg elers isplaćeno iseljenicima koji su otišli a da na njih metak ispaljen nija.
    Ima još toga, al da ne smaram…
    Šerbaga kojeviteže ne igraj se živim ognjem…

    20
  5. Najviše je poznat ovaj kvazi istoričar-propagandista po tome,da je objavio lažnu sliku navodno obješenih cnogorskih komita iz 1919 god od strane srpske žandarmerije ( niko nije obješen u to doba ali strijeljanja je bilo),a istina je da su na slici obješeni Srbi iz Popovog polja iz 1915 god od strane AU vojske.Prevarant je prikazao srpske žrtve kao dželate…

    24
  6. Te Sahovice treba da rasprave Bosnjaci i Crnogorci medju sobom. Naime, pobili su ih Crnogorci iz osvete. Srbi sa tim nemaju nista. Ionako milogorci tvrde da je tad bila okupacija od strane Srbije, sto znaci da su ih pobili cisti okupirani Crnogorci. Zato i treba podrzati rezoluciju u skupstini.

    14
    2
  7. Molim Vas prestanite da nazivate teritorije savremenih zemalja SANDŽACIMA. Nismo više pod turcima i SANDŽACI više ne postoje!!! Razumem muslimanske namere ali apelujem na novinare i sve pismene ljude da ne nasedaju i oglase se povodom ove zlonamerne pojave.

    24
  8. Ovaj Portal je jedno veliko čudo . Promoviše ovu FUKARU koja bi i mene i ovaj Portala stavila u oganj a kad ja kažem da je ovo ne čovjek već KRVNIK Srbski onda ovaj portal kaže , e to ne može , to je govor mržnje . E pa sad mi je nejasno dali vi na IN4S uopšte znate sta je govor mržnje .

    16
    1
  9. Pisao već, Rastoder je u Gračanici zaklao očeve dve rođene sestre i tela bacio u kuću koju je potom zapalio. Moji su proterani, tako da šerbu je bolje da umukne.

    43
  10. Dok.je bio sa dps-om na vlasti nije pominjao ni Srebrnicu ni Sekovice , a tek sporadično pominjao Muslimane koje je milo izrucio Mladicu i Karadzicu. Mada.je po njemu i za to bio kriv „velikosrpski agresor“ a ne njegov milo.

    42
    1. Kako to da su cetnici popalili muslimanska sela u Bihoru u zimu 1943. i to se uzima kao povod odmazde muslimanske milicije nad srpskim zivljem 1942?! Kako su muslimani osvetili cetnicki zlocin godinu ranije nego su cetnici Pavla Djurisica djelovali u Bihoru?! Ko je to poceo pokolj u dolini Lima?!

      12
  11. Uopšte nije bitno, da li se zvao Osman , Šerbo , Ramo….sve njih vezuje zajednička sudbina , konvertitstvo , podaništvo , gubljenje identiteta i večito prokletstvo ; traženje samog sebe u vremenu i prostoru , realni „ukleti Holanđani“, u magli i beznađu , i izlazak iz mentalnog brloga samo u senci i pod tutorstvom jačih !

    44
  12. HVALA REDAKCIJI STO JE OVOG VRLOG SAVREMENOG CG ISTORICARA SERBA PODSJETILA NA ZLODJELA NJEGOVOG PRETKA -RODJAKA OSMANA RASTODERA… KAZE DA JE MUSLIMANSKA MILICIJA BRANILA SVOJE PRAGOVE,MOZDA JE I TO RADILA,ALI JE UZ TO PALILA I PLJACKALASRPSKA SELA I UBIJALA NEJAC…DOBRO BI BILO DA SERBO PISE MALO O GENOCIDNOM POKOLJU U VELICI,A NE SAMO O ZLOCINIMA NAD MUSLIMANIMA.NIJE SAHOVICE TRAZIO ZA VRIJEME DPS VLASTI CIJI JE MILJENIK BIO DOK JE ZAJEDNO SA ANDRIJASEVICEM I ADJICEM PREKRAJAO CG ISTORIJU,A NJEGOSA HTJELI PROGLASITI GENOCIDNIM…PO NJEMU TURCI NISU BILI GENOCIDNI…E SERBO,SERBO,NE VALJA TI ISTORIJA….

    76
    1
  13. donijeti prvo deklaracije o pravoslavnim zrtvama,koje niko ne pominje,a tek onda o svim ostalim zrtvama.

    71
    1

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *