Arapsko proljeće koštaće oko 800 milijardi USD

Ekonomije bliskoistočnih i zemalja sjeverne Afrike će do kraja iduće godine, zbog Arapskog proljeća, biti na gubitku od oko 800 milijardi USD, procijenio je britanski bankovni div HSBC.

Krajem naredne godine bruto domaći proizvod (BDP) sedam najteže pogođenih zemalja, Egipta, Tunisa, Libije, Sirije, Jordana, Libanona i Bahreina, biće 35 odsto manji nego što bi bio da se nemiri u 2011. godini nisu dogodili, smatraju u HSBC-u, prenosi hrvatski Busines.

„Kombinacija ozbiljnog pogoršanja fiskalne pozicije i slabije učinkovitosti vlada, sigurnosti i vladavine prava uveliko će kočiti nastojanja političara čak i da vrate zaposlenost na nivoe prije revolucije“, navodi se u izvještaju.

HSBC prognozira da će rast BDP-a na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi usporiti na četiri odsto u ovoj godini, a naredne tek blago ubrzati na 4,2 odsto, u poređenju sa 4,5 odsto u prošloj i 4,9 odsto u 2011. godini.

Najnovije prognoze pokazuju velike razlike među zemljama naftom bogatog Persijskog zaljeva, koje su najvećim dijelom bilježile procvat, i onima u sjevernoj Africi, pogođenim teškoćama.

Za Egipat se tako prognozira rast od svega 2,2 odsto u ovoj i od tri odsto u narednoj godini, zbog velikih pritisaka na državni budžet i inostrane račune, a te stope rasta su preniske da bi se smanjila nezaposlenost.

Zemlje na obalama Persijskog zaliva većinom su prosperirale od 2011. godine, djelimično zahvaljujući Arapskom proljeću koje je podiglo cijene nafte i podstaklo vlade da povećaju socijalna davanja i tako kupe mir.

Za Saudijsku Arabiju HSBC prognozira rast od 4,3 odsto u ovoj godini, a neznatno usporavanje na četiri odsto u narednoj.

U HSBC-u su naveli da je Arapsko proljeće štetilo ekonomijama Persijskog zaliva i time što je povećalo njihovo oslanjanje na naftom pokretanu državnu potrošnju i odvratilo ih od politički osjetljivih reformi.

„Samo za najbogatije zemlje Persijskog zaljeva, Katar, Abu Dabi i Kuvajt, takav se pristup čini održivim“, smatraju u HSBC-u.

Ostale zemlje s manjim udjelom naftnog bogatstva u odnosu na stanovništvo tek bi se mogle suočiti s negativnim posljedicama Arapskog proljeća.