Bjelajac za IN4S: Naredba o srpskoj „okupaciji“ Crne Gore je suštinski falsifikat

Crnogorsko revidiranje istorije, izobličavanje istorijskih istina i činjenica, u punom je mahu u godini velikih jubileja, kada proslavljamo vijek od pobjede u Velikom ratu, i istorijski datuma 26.11.1918, kada su se Crna Gora i Srbija ujedinile u jednu državu, i time ostvarile vjekovni san i zavjet jednog naroda, jedne krvi, jedne vjere, jednog pisma.

Povodom iskrivljenja i falsifikovanja istorijskih činjenica, konkretno vezano za naredbu vojvode Živojina Mišića, „kojom se maše“ u nadirućoj antisrpskoj histeriji razgovarali smo sa vojnim istoričarem, naučnim savjetnikom Instituta za noviju istoriju Srbije, dr Milom Bjelajcem, koji je za IN4S kazao da je to bila vojna naredba koja se odnosila na posjedanje teritorije, jer bi, u suprotnom smislu, sve savezničke vojske bile okupatorske.

„Gdje god su dolazili vojnici Drugog jugoslovenskog puka zvali su ih oslobodioci. U ovo novo vrijeme se hoće reći da je odluka o ujedinjenju pala zbog vojnog prisustva i pritiska. Pa, crnogorske ustaničke snage su bile brojnije, a snage srpske vojske glavninom u Kotori, na Cetinju i Podgorici“, naglasio je Bjelajac.

Bjelajac je za IN4S dostavio fotografiju iz sjećanja generala Dragutina Milutinovića, gdje se ističe instrukcija regenta Aleksandra prema Kralju Nikoli. I to ako pokuša da dođe u Crnu Goru!

Dakle, to je instrukcija regenta Aleksandra prema kralju Nikoli u sklopu borbe za dinastičku prevlast, a nikako Mišića i Vrhovne komande za postupak prema stanovništvu.

Vrhovna komanda, nasuprot, daje precizna naređenja o pažljivom ophođenju Skadarskih (Jadranskih) trupa prema lokalnom stanovništvu. Iz njene arhivske građe se vidi da se Crna Gora oslobodila ustaničkom akcijom na kojoj čestita Lakiću Vojvodiću tada pukovnik Dragutin Milutinović, kaže Bjelajac.

Trupe imaju naređenje da ne agituju i da se ne miješaju u političke razmirice. Stanovništvo srdačno dočekuje vojsku. Čak i albansko zahtijeva zaštitu.

– Osnovni zadatak Jadranskih trupa je da glavninom dođe u Kotor kako bi zaštitilo flotu za Jugoslaviju. Stroge naredbe su i za ustaničke snage Koste Pećanca koji sarađuje sa crnogorskim ustanicima. U slučaju nediscipline njegovih trebalo im je zabraniti dalje napredovanje u Crnu Goru. Nikakve naredbe kao ove koja je pripisana Mišiću, nema kada se tiče odnosa prema narodu u Crnoj Gori, naglašava Bjelajac. 

Narod ište ujedinjenje

Treba podsjetiti da je kralj Nikola otvoreno radio protiv ujedinjenja od 1916. i da su zbog toga na kraju dva njegova predsjednika vlada podnosila ostavku, ubjeđujući ga ne može protiv narodne volje. „Narod, ište ujedinjenje“. Na kraju Nikola je 1913. sam pokrenuo pitanje ujedinjenja i do proljeća 1914. bilo je dogovoreno da se dinastičko pitanje riješi po njemačkom modelu iz 1871, navodi Bjelajac i dodaje da su pregovori su prekinuti zbog držanja Austrougarske koja je bila protiv i bila spremna da to iskoristi kao povod za rat.

„Šta reći o tome da se danas mnogo toga falsifikuje zarad promocije jedne nove politike, pa i identiteta. Zaboravlja se da je sam kralj Nikola sebe nazivao jednim od dva stara srpska kralja, da je u proklamacijama govorio o milom srpstvu, da je njegova „Onamo, onamo“ bila namijenjena Prizrenu, da je najviši orden za hrabrost bio „Medalja Obilića“.

U danas osporavanoj i falsifikovanoj interpretaciji odluke Velike narodne skupštine srpskog naroda Crne Gore upućene ne samo srpskoj vladi nego i saveznicima sve to je pobrojano kao i želja za ujedinjenjem sa drugim dijelom istog naroda jer sama, siromašna Crna Gora ne bi imala nikakvu budućnost.

Bjelajac je dao i jedan lični osvrt na „ludilo“ ovog vremena u Crnoj Gori, i kazao da misli da bi se njegov pokojni djed, čije kosti odmaraju na Žugića Barama, „okrenuo“ kada bi čuo da je on, dobrovoljac od 1916-1918 došao u svoju Crnu Goru kao brutalni okupator.

-Slično bi bilo i sa nekim drugima koji se povratiše iz zarobljeništva i uzeše u odbranu Cetinje od pobunjenika iz kojih je stajala Italija iz svog interesa.
Sve ovo danas vidim kao ubrzano dokidanje veza sa prošlošću kakva je nekad bila i nasilno stvaranje podela i animoziteta, kazao je on.

Podsjetimo, u antisrpskoj kampanji i lažima koji se šire putem plakata mržnje kojima su bili oblijepljeni neki gradovi u Crnoj Gori, naredba vojvode Živojina Mišića je predstavljena kao „okupatorski čin“ srpske vojske i njenog zapovjedništva.