Blokada vlade SAD progutala 24 milijarde USD

Američka ekonomija i povjerenje potrošača pretrpjeli su ozbiljnu štetu zbog dvonedjeljne blokade savezne vlade, a očekuje se i novi udarac na već usporen privredni rast zemlje.

Analitičari tvrde da postoje jasni dokazi štete od bokade, iako su se tržišta akcija oporavila tokom poslovanja u srijedu, i upozoravaju da bi nastavak političkih sukoba u januaru mogao izazvati nove probleme, prenosi Tanjug.

Djelimična obustava rada američke vlade, koja je počela 1. oktobra, mogla bi smanjiti godišnji privredni rast Sjedinjenih Američkih Država (SAD) od 0,5 do 0,6 odsto u četvrtom kvartalu, procjenjuju kreditne agencije.

Kreditna agencija Standard end purs (S&P) smatra da je blokada koštala ekonomiju SAD-a 24 milijarde USD, jer je više hiljada državnih službenika bilo primorano da ode na neplaćeni prinudni odmor, pošto je vlada odložila mnoge ugovore, a nacionalni parkovi, koji su od ključnog značaja za turizam, bili zatvoreni.

Zbog toga, nekoliko ekonomista je smanjilo prognoze privrednog rasta SAD za četvrti kvartal na oko dva odsto, što je jedva dovoljno za generisanje novih radnih mjesta neophodnih za obaranje nezaposlenosti.

Kako navodi većina ekonomista, američka centralna banka – Federalne rezerve (FED) će vjerovatno uočiti potrebu da zadrži podsticajne mjere do kraja godine, ako ne i duže, kako bi smanjila negativne posljedice krize.

„Suština je da je blokada vlade nanijela štetu američkoj ekonomiji“, navodi se u saopštenju S&P-a.

Dogovorom demokrata i republikanaca u američkom Kongresu okončana je obustava rada federalne vlade, dogovoreno njeno finansiranje do 15. januara, i podignuta granica zaduživanja do 7. februara.

Njihov dogovor podstakao je snažan rast akcija, uz povećanje vrijednosti dionica od skoro 1,4 odsto.

Međutim, izvještaj FED-a od srijede, poznatiji kao Bež knjiga, pokazuje da je došlo do usporavanja u pojedinim sektorima američke ekonomije u poređenju sa izvještajem od 4. septembra.

U izvještaju se ukazuje na rast neizvjesnosti, što je prije svega posljedica blokade vlade i bojazni od nepodizanja granice javnog duga.