Fakti

Piše: Batrić Babović

Elitni profesor politikologije uradio je presjek stanja kako bi danas izgledala Crna Gora da se izbori održavaju u vrijeme objave ovog teksta. Izmjerena su minimalna 0.4 % razlike između prvoplasiranog PES-a i drugoplasiranog DPS-a.

Istraživanje je urađeno na 1 003 ispitanika. Prvoplasirani PES ima 24,3% a drugoplasirani DPS ima 23,9 % lojalnih ispitanika. Koalicija ZBCG imala bi oko 16,6 %, Demokrate 10%, BS 7 %, URA 3,9% i SNP 3 %.

Ostali bi bili ispod granice da pređu cenzus. Prosti zbir i elementarna matematika govore da je oko 89 % birača raspoređeno u anketnoj procjeni sa potpisom struke i da pripadaju strankama koje su trenutno u crnogorskom parlamentu. Oko 11 % anketiranih pripada subcenzusnom nivou za parlamentarni status. Međutim, u Parlamentu egzistiraju neke stranke sa ispodcenzusnog nivoa. Politika je vještina mogućeg i nemogućeg. Ovdje se postavlja par pitanja koja uzbuđuju logiku.

Prvo od njih je koliko D’Ontov količnik utiče na realnost crnogorske politike, a drugo kako objasniti vitalnost DPS-a? Radi se o pitanjima na koja je teško dati zdravorazumske odgovore. U načelu se pretpostavlja da niko svoju struku ne podređuje interesima dnevne politike i da su u anketi moguća minimalna odstupanja u odnosu na iznesene rezultate. U skladu sa ovom anketom valja pitati zašto nema zakona o porijeklu imovine, zakona o Skupštini i Vladi? Zašto nema najšireg konsenzusa oko najvažnijih pitanja? Zašto postoji inertnost kad je potrebno donijeti kardinalne odluke? Zaključak je da se radi o vrlo živom nizu teških pitanja bez bilo kakvih odgovora. Još jedna regionalna agencija je na istobrojnom uzorku telefonski uradila ispitivanja koliko ljudi pripada nekoj naciji, koliko je za ulazak Crne Gore u EU i NATO, za povratak kapele na Lovćen, koliko govori srpski jezik i koliko je za Crnu Goru u EU do 2030 i koliko njih vjeruje Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. Ispostavilo se da je 45,8 % ispitanih za i protiv članstva u NATO-u, da blizu 52 % govori srpski jezik, da je Srba oko 36% a Crnogoraca oko 43 %. Više od 60 % ispitanika vjeruje da će Crna Gora 2030 godine postati nova članica EU, oko 67 % podržava pristupanje EU, a blizu 60 % najviše vjeruje Mitropoliji crnogorsko-primorskoj. U ovakvoj procentnoj neravnoteži sa političko-ideološkim nekompaktnostima vrlo teško je povezati stvarnu politiku i mogućnosti da se pitanja koja dijele društvo riješe sveopštim političkim konsenzusom. Niko ne može da stavi pečat zaštitničkog političkog ekskluziviteta na neki narod, niti najprostija logika može opisati lavirinte crnogorskih podjela i višedecenijskih političkih zakulisnosti koje su usmjerene da se nikad ne zatrpaju rovovi između Crnogoraca i Srba.

Stranke koje su bili najveći zagovornici Ustava CG iz 2007 godine i člana 157. istoimenog Ustava danas su ispod cenzusa. Jesu li ispod cenzusa njihovi temelji znaćemo u najskorije vrijeme. Ili to možda kolektivni Zapad u drugačijim formama čuva uspostavljeni miloizam sa elementima rankoizma uz šareniji raspored figura na parlamentarnoj šah-tabli. Onda ankete možda jesu samo orijentir koliko se ni birači, ni njihovi predstavnici ne pitaju gotovo ništa oko ključnih detalja politike za koju vjeruju da je njihov autentični izum. Što bi davno napisao i opet ponovio da je u mogućnosti genijalni Miloš Crnjanski: „Pametnome dosta“. Čak i previše!