HRA: Novinari u Crnoj Gori i dalje nijesu bezbjedni

Povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, Akcija za ljudska prava HRA navodi da Vlada, državno tužilaštvo i policija još uvijek nijesu obezbijedili ambijent u kojem novinari mogu bezbjedno da obavljaju svoju profesiju u Crnoj Gori, zbog toga što, kako su rekli u toj organizaciji, još uvijek nema napretka u ključnim istragama ubistva, napada i prijetnji novinarima.

U HRA izražavaju zabrinutost i zbog nedavne pravosnažne prakse sudova u građanskim postupcima u odnosu na zaštitu časti i ugleda, koja, kako tvrde, nije usklađena sa praksom Evropskog suda za ljudska prava o slobodi izražavanja medija.

„Bezbjedni ambijent za novinare nije obezbijeđen iako su još prije više od tri godine, u martu 2012, čelnici Vlade, Uprave policije, MUP-a i državnog tužilaštva odlučili da rasvjetljavanje i procesuiranje svih slučajeva napada na novinare i medije postane prioritet policije i tužilaštva. Komisija za praćenje postupanja nadležnih državnih organa u istragama napada na novinare, formirana 6. februara 2014, do danas nije usvojila izvještaj o radu, a prema izjavama čelnika Komisije, njen rad su opstruirali državni organi nedostavljanjem dokumentacije“, saopšteno je iz HRA.

U HRA ističu da još nije poznato da je došlo do konkretnog napretka u otkrivanju nalogodavaca i izvršilaca ubistva Duška Jovanovića, glavnog urednika dnevnog lista Dan, oba napada na novinara Tufika Softića, napada na novinara Mladena Stojovića, pisca Jevrema Brkovića i ubistvo njegovog pratioca Srđana Vojičića, ni paljenja automobila dnevnog lista Vijesti.

„Iako je zbog napada 2012. na novinarku Vijesti Oliveru Lakić, Ivan Bušković osuđen i izdržao kaznu, nikada nije otkriven motiv njegovog napada, odnosno po čijem nalogu ga je izvršio. Interesantno je i da je bivši direktor Uprave policije svjedočio na sudu da su ga starješine policije izvijestile da Bušković nije pravi napadač. Nije razjašnjeno ni ko je sve i zašto prijetio novinarki Lakić dva puta prije tog napada“, navedeno je u saopštenju.

U HRA podsjećaju da su, prema evropskim standardima, vlasti dužne da preduzmu sve razumne korake da obezbijede dokaze. Svaki nedostatak u istrazi koji ometa da se utvrde bilo neposredni izvršioci ili oni koji su naredili ili organizovali zločin, nosi, kako su naglasili, rizik da država prekrši ovaj standard.

„Brz odgovor vlasti u istrazi je bitan za povjerenje javnosti u sposobnost vlasti da održi vladavinu prava i sprječavanje utiska o bilo kakvom dosluhu sa izvršiocima napada ili o toleranciji krivičnih djela“, stoji u saopštenju.

Da bi se obezbijedila primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, Akcija za ljudska prava smatra da hitno treba dopuniti Zakon o medijima i uvesti obavezujuću kontinuiranu obuku sudija o standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima, jer dosadašnja neobavezujuća obuka nije obezbijedila da sve sudije prihvate ove standarde.

„Takođe, neophodno je obezbijediti prilikom predstojećeg preciziranja pravila za ocjenjivanje sudija i državnih tužilaca da se uzima u obzir i činjenica da su Evropski sud za ljudska prava, odnosno Ustavni sud Crne Gore, utvrdili da su sudije ili državni tužioci prekršili ljudska prava“, zaključuju u toj organizaciji.