Muhamed Đokaj smjenjuje da preduhitri vlastitu smjenu

Sjednica je održana u prisustvu dva člana Savjeta, Muhameda Gjokaja i Zorana Vujičića, dok predsjednik Savjeta Željko Rutović, kojega je prošle godine na to mjesto izglasala parlamentarna većina na predlog DPSa, nije prisustvovao sjednici.

„Nezakonito sam smijenjen sa funkcije direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

Naime, osnov za razrješenje je navodni sukob interesa, u kojem se nalazim zbog činjenice da je moja supruga imenovana za savjetnicu potpredsjednika Vlade Crne Gore.

U konkretnom slučaju se ne radi o sukobu interesa, već o samovolji Savjeta Agencije i grubom kršenju Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

Povod za moju smjenu je pitanje novinarke ND „Vijesti“ u kojem je tražila pojašnjenje, kako moje, tako i od Savjeta Agencije, u pogledu ove činjenice, te povodom ovog pitanja Savjet Agencije je na sjednici održanoj dana 19.12.2023.godine donio zaključke u kojima su od mene kao direktora tražili izjašnjenje na ove okolnosti, i dali rok od tri dana da se na ove navode izjasnim. Takođe, donijeli su zaključak da se obrate kabinetu potpredsjednika Vlade Crne Gore, kako bi tražili akt o imenovanju moje supruge.

Sjednica je održana prije nego što su sačekali ono što je zatraženo, vjerovatno iz straha da možda pojedini članovi neće biti na funkciji na kojoj se nalaze do kraja roka koji su naveli, imajući u vidu da je pred Skupštinom Crne Gore u toku postupak razrješenja Muhameda Gjokaja, zbog utvrđenog kršenja zakona, dok je pred Agencijom za sprječavanje korupcije pokrenut postupak, radi utvrđivanja da li je od strane Zorana Vujičića došlo do ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije ili podređivanja javnog interesa privatnom.

Dodatan razlog za moju ekspresnu i nezakonitu smjenu, je i činjenica da sam predsjednika Savjeta, Željka Rutovića, prije dva dana pismenim putem upoznao sa novim činjenicama, koje se odnose na već pokrenuti postupak pred Agencijom za sprječavanje korupcije, a koje dodatno terete Zorana Vujičića, koji je u svojstvu građanina, odnosno pružaoca „ekspertskih“ usluga kod nevladine organizacije „Građanska alijansa“, bez znanja ovlašćenja Savjeta, samovoljno potpisao Memorandum o saradnji između određenih institucija i organizacija, na najgrublji mogući način, kršeći matični Zakon i Statut Agencije.

Ali da se vratim na osnov razrješenja. Zakon o zaštiti podataka o ličnosti u članu 54 taksativno navodi ograničenja koja se odnose na imenovanje na mjesto predsjednika i članova Savjeta Agencije. Jedno od ograničenja, a ima ih više, je propisano u tački 6 Zakona, u kojem se navodi da za predsjednika ili člana Savjeta ne moze biti imenovano lice koje je bračni drug lica iz tačke 1,2 i 3 Zakona (poslanik ili odbornik, član Vlade ili lice koje imenovala ili postavila Vlada Crne Gore). Shodno članu 58 stav 2 istog Zakona, ova ograničenja su propisana i za imenovanje direktora.

Međutim, član 55 ovog Zakona propisuje uslove za razrješenje predsjednika ili člana Savjeta, pa se navodi da će se ovo lice razriještiti prije isteka vremena na koje je imenovan u slučaju da nastupi neka od okolnosti iz člana 54 Zakona, pa je upravo zbog postojanja ovih razloga od strane Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore i upućen Predlog za razrješenje člana Savjeta Agencije, Muhameda Gjokaja, ka Plenumu.

Jasno je, dakle, da Zakon o zaštiti podataka o ličnosti ne propisuje način i uslove za razrješenje direktora Agencije, što je i logično.

Naime, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, u dijelu razrješenja predsjednika ili člana Savjeta je lex specialis, što znači da nema primjene drugih zakonskih propisa, dok pitanje razrješenja i uslova za razrješenje direktora nije propisano niti regulisano Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, već Zakonom o radu. Ovo iz razloga što direktor, za razliku od predsjednika i članova Savjeta, zakljucuje Ugovor o radu, na određeno vrijeme, odnosno na period od četiri godine, kojim ugovorom su regulisana njegova prava i obaveze, kao i posledice kršenja radnih obaveza, a na osnovu opšteg kolektivnog ugovora i Zakona o radu, pa čak i mjere koje su posljedica povrede radnih obaveza – novčana kazna i prestanak radnog odnosa, naravno kroz utvrđenu odgovornost i kroz odgovarajuću proceduru.

Dakle, nema primjene analogije u ova dva slučaja. U konkretnom je i razlika između radnog pravnog statusa predsjednika i članova Savjeta s jedne strane te direktora sa druge strane. Ovo iz razloga jer predsjednik i članovi Savjeta ne zaključuju ugovor o radu sa poslodavcem, pa da usled kršenja radnih obaveza mogu biti i razriješeni, kroz utvrđivanje odgovornosti i kroz odgovarajuću proceduru. Naprotiv, njih imenuje i razrješava Skupština. I upravo zato je i namjera zakonodavca, usled nemogućnosti da shodno odredbama zakona koji regulišu radne odnose riješi ovo pitanje, da oveodnose, koji se tiču osnova za razrješenje, u odnosu na Savjet, propiše Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, koji je lex specialis.

Na kraju, da vas obavijestim da je moje razrješenje nezakonito, i proizvešćenastanak štete po građane Crne Gore, u vidu isplate materijalne nadoknade. Doduše, kada je ova Agencija u pitanju ni to ne bi bio prvi put, jer je Savjet Agencije 2015.godine, većinom glasova, sa pojedincima koji su nažalost još uvijek u Savjetu, već nezakonito razriješio direktora, a da su građani svojim novcem, platili te nezakonitosti sa preko 50.000,00 eura, bez utvrđivanja bilo čije odgovornosti.

Ovim putem pozivam nadležne insitucije da utvrde nezakonitosti u radu Savjeta, a ja ću naravno upotrijebiti pravna sredstva koja mi zakon dozvoljava, u nadi da će se samovolji ostrašćenih i sujetnih osoba, očigledno oskudnog pravnog znanja, koje nažalost i dalje pokrivaju značajne javne funkcije, stati na put i da će snositi posljedice za donošenje nezakonitih odluka.“