Na današnji dan 1903. osnovano Kolo srpskih sestara

Na današnji dan, 28. avgusta 1903. godine održana je osnivačka skupština Kola srpskih sestara. Od samog osnivanja, udruženje je bilo samostalno u odnosu na sve državne i društvene institucije.

Osnovni prihod društva bili su dobrovoljni prilozi. Njegovo djelovanje bilo je usmjereno na patriotski, humanitarni i kulturno-prosvetiteljski rad. Patriotski cilj društva ostvarivane su kroz pružanje materijalne i moralne pomoći srpskom narodu. Bile su poznate kao borci za mir, ali su u Prvom svjetskom ratu učestvovale na bojnom polju kao dobrovoljne bolničarke. Humanitarni rad je posebno bio izražen kada su po okončanju Prvog svjetskog rata članice društva osnovale Dom invalida kroz koji je prošlo 4000 onesposobljenih ratnika, pomažući im da savladaju neki zanat.

Humanitarna aktivnost Kola bila je usmjerena i na ratnu siročad, pružajući im mjesečnu pomoć, stipendije, ljetovanja. Na polju obrazovanja, Kolo je organizovalo kurseve za opismenjavanja, higijenu življenja, pravilnu ishranu i slično. U okviru odbora Kola, osnivane su sekcije čiji je cilj bio čuvanje narodne kulture i tradicije. Kolo je imalo svoje odbore i članice i u inostranstvu. Ovo je uticalo da se posebno posveti pažnja na saradnju sa drugim narodnim i međunarodnim udruženjima žena, kao i na jačanje duha i njegovanje kulture i tradicije u srpskoj dijaspori.

U skladu sa svojom feminističkom ideološkom osnovom, bile su borci za jedna građanska prava muškaraca i žena u Kraljevini Jugoslaviji. Svoje prosvetiteljske i patriotske ideje iznosile su u glasilu udruženja, „Vardar“ a izlaženje je okončano sa izbijanjem rata.
O značaju i uticaju ovog društva, svjedoči i podatak da je prije Drugog svjetskog rata postojalo je 146 odbora širom Kraljevine Jugoslavije sa oko 10000 članica. Članice udruženja i samo Kolo su tokom svog postojanja nagrađivane brojnim humanitarnim, državnim i vjerskim odlikovanjima najvišeg ranga, među koje spadaju: Albanska spomenica, Kraljevski orden Bijelog orla petog stepena, kao i Kraljevski orden Svetog Save.
Sa dolaskom okupatora, udruženje je prestalo da djeluje 1942. godine, kada je tadašnja predstavnica Delfa Ivanić uhapšena zbog stava da će Kolo ostati privrženo svojim osnovnim idejama i odano Otadžbini. Poslije oslobođenja 1944. godine, nova vlast nije imala ni malo razumijevanja, tako da je imovina i dalje ostala u državnom posjedu, udruženje je zabranjeno kao reakcionarsko i buržujsko, a impozantna kolekcija narodnih nošnji i rukotvorina predata je Etnografskom muzeju. Obnova udruženja žena „Kolo srpskih sestara“ morala je da sačeka neko novo vrijeme, tako da je rad napokon obnovljen 1990. godine.
U novoj eri, „Kolo srpskih sestara“ je i dalje žensko, humanitarno i kulturno-prosvjetno društvo, nevladina i neprofitna organizacija, čiji je rad finansiran dobrovoljnim prilozima građana i institucija, rukovođenih dobrim namjerama da pomognu ljudima u nevolji bez obzira na porijeklo i vjeru.

Misija Kola bila je i ostala širenje dobrote i plemenitosti. Rad sestara je čisto volonterski i bez bilo kakvih materijalnih i ličnih ciljeva, što ovo udruženje čini jedinstvenim na našim prostorima.

Izvor: Mitropolija – Miomir Đurišić