NATO-vo čudno priključenje Crne Gore – bastiona korupcije

Vašingtonski zvaničnici novog Hladnog rata opisuju priključenje male Crne Gore u NATO kao herojski čin protiv „ruske agresije“ ali to nije pravi razlog zašto je njeno priključenje loša ideja, piše Džonatan Maršal za nezavisni istraživački časopis Konzorcijum njuz (Consortium news).

„Pitanje je dana, obećava senator Arizone Džon Mekejn, kada će američki Senat glasati odobrenje kojim bi Crna Gora postala 29 članica NATO alijanse. Iako mali broj Amerikanaca umije i da nađe ovu malu balkansku naciju na karti, Crna Gora je postala još jedno sumnjivo žarište u novom sukobu Zapada i Rusije.“ navodi Maršal i objašnjava:

„Na prvi pogled, razlog proširenja NATO-a na ovu državu od 2000 vojnika nije očigledno. Njihovih sedam helikoptera teško da će učiniti Ameriku bezbjednijom. Obamina administracija, koja se zalagala za prijem Crne Gore ponudila je kao racionalnu činjenicu da je ova država donirala neke minobacačke rakete koaliciji koja se bori protiv ISIS-a i 1.2 miliona dolara NATO-vim operacijima u Avganistanu prije više od tri godine“.

Međutim, ističe Maršal, ta suma predstavlja manje od trećine novca koje američki poreznici plaćaju za Avganistan po satu.

„Jedan se kritičar našalio: ‘Ako opstanak Zapada zavisi od priključenja Crne Gore u NATO, svi bismo trebali da bježimo ka bunkerima’,“ navodi ironično novinar.

Maršal podvlači da NATO ima tobožnje stroge kriterijume kada je u pitanju prijem u Alijansu a koji podrazumijevaju poštovanje ljudskih prava i vladavinu prava.

„Zamjenik pomoćnika sekretara odbrane Majkl Karpenter uvjeravao je Komitet za spoljne poslove američkog Senata prošlog septembra da bi prijem Crne Gore trebao biti podržan jer ta država poštuje vrijednosti demokratije, invidualnih sloboda i vladavine prava.

Mora da mu je promakao izvještaj Fridom hausa (Freedom House) koji su ocijenili da je ova država djelimično slobodna i kada su u pitanju politička prava i građanske slobode,“ navodi Maršal i ističe:

„Karpenter mora da nije vidio ni izvještaj Stejt departmenta o ljudskim pravima koji je Crnu Goru optužio za bezbrojne povrede zakona uključujući nekažnjavanje ratnih zločinaca, zlostavljanje zatvorenika, nasilje nad mirnim demonstrantima, i selektivno gonjenje političkih i društvenih protivnika.“

Crna Gora – bastion korupcije

„Što se tiče ‘vladavine prava’,“ nastavlja Maršal, „treba naglasili da je Mila Đukanovića, koji Crnom Gorom vlada već tri decenije, Projekat za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP), organizacija kojoj pripada nekoliko stotina istraživačkih novinara koji prijavljuju korupciju u Evropi i Centralnoj Aziji, proglasio ‘čovjekom godine za organizovani kriminal i korupciju 2015. godine‘.

Pozivajući se na njegov uspjeh u ‘kreiranju ugnjetavačke političke atmosfere i ekonomije koju guši korupcija i pranje novca’, OCCRP je naglasila da je Đukanović ‘izgradio raj kleptokratije i organizovanog kriminala’. Ogranizacija je istakla njegovu ulogu u švercu cigareta sa italijanskim kriminalnim grupama, preuzimanje državne banke od strane njegove porodice preko koje se zatim prao novac od organizovanog kriminala; njegovu kontravezna prodaju većine obale sumnjivim stranim oligarsima i davanje državljanstva ozlogrlašenim regionalnim narko-bosovima“, navodi Maršal u svom članku.

On je napomenuo da je nakon oktobarskih izbora Đukanović odstupio sa mjesta premijera ali ostao šef vladajuće partije te da je na njegovo mjesto je došao Duško Marković.

„Marković, bivši šef bezbjednosti, smatra se jednim od Đukanovićevih najbližiih povjerenika,“ stoji u izveštaju OCCRP gdje se naglašava: „Njega je javno optužio bivši šef policije za borbu protiv ogranizovanog kriminala za šverc cigareta, ali mu nikada nije suđeno.“ Maršal navodi i da je Markovića 2014. godine optužio šef vladine istražne komsije da opstruira istragu o ubistvu uglednog urednika i kritičara Đukanovića.

„Zapadni mediji su ignorisali ove problematične činjenice. Umjesto toga, to malo što su prenosili o Crnoj Gori su bile senzacionalne tvrdnje da su Rusi kovali zavjeru da ubiju Đukanvića za vrijeme oktobarskih izbora,“ kritički se osvrće Maršal.

Novinar navodi da vatreni komentari koje su slali mejnstrim mediji podmeću političke požare oko Trampa, uključujući i istragu protiv članova njegove kampanje i njihovih navodnih kontakata sa Rusijom, i optužbe o navodnoj umiješanosti Moskve u izbore.

„Trampov stav o Crnoj Gori ostaje da tek bude određen – to će biti znak da li on ostaje kritičan prema NATO-u ili se okreće ka ratnicima novog Hladnog rata,“ stoji u zaključku članka.