IN4S

IN4S portal

Nova istraživanja promijenila saznanja o Golubačkoj tvrđavi

Tokom radova, pronađeni su ostaci rimske kuće iz četvrtog vijeka i turskog hamama iz 15. vijeka, predmeti koji pripadaju bronzanom i gvozdenom dobu. Pronađen je i veliki magacin strijela.
golubacka-tvrdjava

Golubačka tvrđava prošle godine, u jeku radova; foto: urbancityradio.org

Posle pet godina rekonstrukcije i arheoloških istraživanja, Golubačka tvrđava u koju je uloženo više od devet miliona evra, ponovo se otvara za posjetioce 29. marta.

Dok arheolozi u Golupcu nisu obavili svoj dio posla, nije se počinjalo sa zidanjem. Njihova istraživanja, promijenila su neka istorijska saznanja o tvrđavi i životu u njoj.

„Ona se prvi put spominje 1335. godine, ali do sada se smatralo da tu, osim donžon kula i dva objekta nije bilo ničega. Međutim, mi smo na litici našli kaskadne objekte, desetak objekata, među njima bih izdvojila jednu spratnu reprezentativnu građevinu“, kaže arheolog Marina Bunardžić.

Dodaje da je važno to što su u najstarijem sloju rušenja pronađene srednjovjekovne freske, prenosi Nacionalna geografija.

„Čini mi se da to ide u prilog teoriji da je prvobitni Golubac sagradila srpska država“, objasnila je Marina Bunardžić i dodala da je posmatranje Golupca sa vrhova kula tokom istraživanja – jedinstven doživljaj.

„To je prosto veličanstveno. Stiče se utisak kako je bilo onima koji su branili tu tvrđavu, kolika im je bila preglednost… Prosto – diše se punim plućima, sve je veličanstveno a malo i zastrašujuće“, priznaje Marina.

Tokom radova, pronađeni su ostaci rimske kuće iz četvrtog vijeka i turskog hamama iz 15. vijeka, predmeti koji pripadaju bronzanom i gvozdenom dobu. Pronađen je i veliki magacin strijela.

„To je nešto što je zaista dragocjeno. Razmišljam kako da to dokumentujem što preciznije, da ništa ne propustimo, da sve iscrtamo kako je bilo i da sklonimo, da bude na sigurnom smješteno u depou. Kad je sve očišćeno i konzervirano i kad počnemo da opisujemo i tumačimo, onda smo tek svjesni šta smo našli“, opisuje svoje iskustvo arheolog Marina Bunardžić.

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *