Pao Vladin Predlog zakona o „jasno utvrđenim činjenicama“: Nema kazni za patriotske bilborde
1 min read
Bilbord u slavu oslobodioca Budve
Predlog izmjena Zakona o javnom redu i miru koji je propisivao visoke kazne za javno promovisanje „događaja koji negiraju jasno utvrđene činjenice u vezi Crne Gore“ nije dobio podršku u Skupštini Crne Gore.
Podsjetimo, Vlada Crne Gore je ovaj Predlog usvojila prije nekoliko dana. On je podrazumijevao da budu sankcionisani svi oni koji postavljaju patriotske bilborde ili neustaju na himnu.
Ministar Aleksandar Bogdanović to je nazvao borbom protiv narušavanja ugleda države.
Protiv ovog Predloga, glasali su poslanici Socijaldemokratske partije (SDP), Liberalne partije i nezavisni poslanik Neđeljko Rudović.
„Ipak je na kraju cjelodnevne rasprave danas u Skupštini eliminisan apsurdni stav izmjena Zakona o javnom redu i miru da će se kazniti onaj koji propagira netačno iznošenje istorijskih činjenica u vezi Crne Gore, a što je trebalo da procjenjuje policija i sudija za prekršaje“, napisao je na svojoj fejsbuk stranici Neđeljko Rudović i dodao:
„Ono je ono što ima smisla, a to je da je kažnjivo propagiranje narušavanja teritorijalnog integriteta ili veličanje okupacije Crne Gore, te saradnje sa okupatorom ili zastupanje fašističke, šovinističke i nacisticke ideologije“.
Šef poslaničkog kluba SDP, Raško Konjević upozorio je da bi policija i sudovi za prekršaje mogli doći u poziciju da tumače istorijske događaje.
„Da li policajac mora temeljno da poznaje istorijske činjenice da bi u praksi primijenio Zakon o javnom redu i miru? Da li će neko biti kažnjen ako na javnom mjestu pročita djelove udžbenika koji ‘negira istorijske činjenice u vezi sa Crnom Gorom'“?, upitao je Konjević.
Šćepanović brani „državu“ od bilborda
Za usvajanje zakona bila je poslanica DPS-a Marta Šćepanović.
”Došli smo u situaciju da postoji pravna praznina i Vlada je na pravi način reagovala…Da ne dozvolimo više da na bilbordima imamo reklame koje su direktno protiv države”, poručila je ona.
Nema kazni ne zato što poštuju neko nardovlašće (tzv demokratiju) no što vide da je to za njihove financijere kontraproduktivno. Represalije javljaju bunt i utvrđuju Srbstvo po našem mentalnom sklopu,bar onih moralnijih kojima je stalo do istine i pravde… A tu nisu ciljna grupa obraćenja i asimilacije u sintatičku mne naciju ve prevarena rulja koja će se povinovati i biti Kinezi da oni tu zavladaju…no ovaj tvrđi nacionalni dio, cgskih Srba,koje milom ili silom žele rasrbiti. Svakako Milom, kako Bećković kaže, a to je za nas i opasnije. Jer dok su Mlečani i Austrijanci hapsili npr Trojanoviće, u narodu se razio gnjev,odvratnost prema okupatorima, a ovdje je okupator infiltriran ne pod vidom strane države no domaćeg imena…time je današnja prijevara i gora i veća.
U 133. pismu moli principa da oslobodi iz tavnice Marka Trojanovića iz Luštice kod kojaga odsjeda kada ide u vizitu u taj kraj i koji je zatvoren zbog klevete svojih zlotvora (pismo 135.). Ovaj Trojanović sa polovine 18. vijeka (1746.) je svakako rođak-predak Uroša Trojanovića, koji je jednako utamniičen početkom 20. vijeka.
https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A1%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B_%D0%8A%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D1%88#%D0%9F%D0%B8%D1%81%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B0%D0%B2%D0%B5_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0
https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D1%80%D0%BE%D1%88_%D0%A2%D1%80%D0%BE%D1%98%D0%B0%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B
Uroš Trojanović je Bokelj rođen u Rosama 1882. godine. Pohađao je Dubrovačku gimnaziju. Bio je među predvodncima dubrovačke srpske mladeži. Veliki borac protiv austijskog režima. U Gimnaziji 1900-te zajedno s vatrenim Srbinom katolikom Stjepom Kobasicom počeo je rukopisno izdavati jedan primjerak tajnog učeničkog (srpski usmjerenog) lista Poma, kojeg je 1901. preuzeo gimnazijalac, mladi Srbin katolik Petar Kolendić. Uhapšen je novembra 1902. godine zbog objavljivanja pesme „Bokeška noć“ u časopisu Srđ. [4] [5] Drugo izdanje 19. broja Srđa za 1902. godinu je djelomično cenzurisano zbog objavljivanja njegove pjesme Bokeška noć. [6] Umro je nedugo nakon izlaska iz školske klupe, vjerovatno radi posljedica tamnovanja u Kneževom dvoru.[7][8]
Zanimljivosti
I prezimenjak Urošev (mogući predak), Marko sa Luštice, polovinom 18. vijeka je bio utamničen, zbog čega Sava Petrović Njegoš moli providura da ga oslobodi. Sava je kod njega odsjedao kada je išao u vizitu u taj kraj, a pripisanu krivicu karakteriše kao klevetu njegovih zlotvora