Sokoli u Bijeloj

Piše: Saša Nedeljković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

Na Vidovdanskom sokolskom saboru održanom 1919. u Novom Sadu svi sokolski savezi ujedinili su se u Sokolski Savez S.H.S. (1) Sokolska društva Srpske sokolske župe na Primorju iz Boke Kotorske ušla su u Sokolsku župu Mostar. (2)
Župska konstituirajuća skupština održana je u Mostaru 28. marta 1920. Na skupštini je bilo 12 društava: Bileća, Čapljina, Dubrovnik, Gacko, Herceg Novi, Konjic, Mostar, Nevesinje, Opuzen, Risan, Stolac i Trebinje. Bili su prijavljeni delegati iz Zelenike, Bijele i Đenovića ali nisu došli. (3)
Rođendan kralja Aleksandra I proslavilo je Sokolsko društvo Bijela svečano. Uoči samog dana u sokolskom domu priređena je akademija sa zabavom. U okviru programa izveden je pozorišni komad „Domovina“ na opše zadovoljstvo publike. (4)
Župa Cetinje bila je podeljena na 4 okružja od kojih je 2 okružje sa sedištem u Tivtu obuhvatalo Primorje. Drugo okružje obuhvatalo je 13 društava i 24 čete : Tivat (2 čete), Kotor (10 četa), Prčanj, Risan, Kuti, Zelenika, Jošica Đurići, Donja Lastva, Bijela, Đenović, Herceg Novi, Luštica, Morinj i Perast. (5) Sokolsko društvo u Bijeloj proslavilo je 1937. 25-godišnjicu svog rada. Svečanosti su prisustvovali sokoli iz Boke i građanstvo. Prvo je održana svečana sjednica a iza nje banket. Na sjednici i banketu govorili su : Balabušić, M. Zloković, G. Milošević, P. Šerović, S. Jovičević, J. Zloković, R. Đunio, J. Sekulović i P. Kovačević. Pre početka Javnog časa svečano je dočekan ban Ivanišević, koga je pozdravio Zloković. Uveče davana je akademija, koja je uspjela, naročito simbolična prikazivanja. (6) Sokolsko društvo Bijela proslavilo je 1938. svečano dvadesetogodišnjicu postojanja Čehoslovačke republike. Na akademiji društva predavao je o Čehoslovačkoj brat Maksim Zloković. Zatim je sokolski orkestar svirao himne, što su prisutni popratili klicanjem. Na akademiji sakupljani su dobrovoljni prilozi za izbegle sokole iz Sudetskih krajeva. (7) Na inicijativu bivšeg sokolskog društva Jošica-Đurići, sa još nekoliko viđenijih meštana, rešeno je da se podigne spomen-ploča kralju Aleksandru. Na čelu odbora bili su inžinjer Lazar Mihajlović i brat Tomo Kosovac, sokolski radnik. Stanovništvo čitavog mesta izišlo je u susret zamisli sokolskog društva. Ploča je kao zavetni rad društva, postavljena. Tog dana sokolsko društvo Bijela došlo je u Kamenare, sa svim svojim kategorijama i mnogobrojnim članstvom. U 10 sati počelo je osvećenje ploče, koje su izvršili pravoslavni sveštenik Radulović i rimokatolički don Stipe Serventi. Svečanost je otvorio svojim govorom predsednik odbora Mihailović, pa je zamolio banskog savetnika Petra Šerovića da otkrije ploču. U svom govoru izaslanik Sokolske župe Cetinje Maksim Zloković izneo je neprocenjive zasluge kralja viteza za Sokolstvo. U ime sokolskog društva Bijela položio je lovor venac Ivan Slabu. Na kraju ceremonije sokolski orkestar svirao je himnu. Time je sokolska i nacionalna manifestacija svršena. Na ploči se nalazio bronzani reljef Viteškog kralja, ispod reljefa bilo je napisano zlatnim slovima : Kralju Vitezu i Mučeniku Aleksandru I, Karađorđeviću Ujedinitelju, – na uspomenu na Njegov poslednji prolazak kroz ovo mesto, dana 5 oktobra 1934 god.“. (8)
Posle Aprilskog rata Boka je bila okupirana i anektirana od Italije, a Savez sokola zabranjen i domovi oduzeti (Herceg Novi, Bijela, Đenović, Zelenika, …).(9) Sokolsko društvo u Bijeloj osnovano kao Srpski soko, ušlo je Sokolsku župu Mostar. Učestvovalo je u osnivanju Sokolske župe Cetinje. Delovalo je do Aprilskog rata 1941 godine, kada su zabranjeni a dom oduzet.

Napomene :

1. Nebojša Rašo, „Srpski Soko Herceg Novi”, Herceg Novi 2008, str. 46 ;
2. „Sokolstvo“, br. 61-64, minijaturna biblioteka, izdanje knjižare „Slavije“, 1929, Novi Sad, str.116-117;
3. „Župa Mostar; „Sokolski glasnik“, God.XI, Ljubljana 1. jula 1929, br.13, str.12; „Sokolska župa u Mostaru”, „Sokolski glasnik“, Zagreb, 1920, br. 4, str. 205;
4. „Bijela“, „Iz naših župa društava i četa ”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 5 januar 1934, br. 2, str. 3;
5. „Prosvjetni izveštaj za 1936 godinu“, „Glasnik Sokolske župe Cetinje“, Cetinje, 1 maja 1937, br. 5, str. 89, 90, 101, 105, 106;
6. Ž. „Jubilej Sokolskog društva Bijela”, ,,Dubrovnik”, br.24, Dubrovnik, 10 Juli 1937, str.3;
7. -S.-, 4. „Proslava Čehoslovačkog dana”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 19 novembar 1938, br. 42, str. 4;
8. „Otkrivanje spomen-ploče kralju ujedinitelju u Bijeloj”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 19 novembar 1938, br. 42, str. 4;
9. Nebojša Rašo, „Srpski soko Herceg Novi”, Herceg-Novi,2008, str. 82;