„Trg od ćirilice“: Neprolazna Desanka Maksimović (VIDEO)

Na hercegnovskom Trgu od ćirilice sinoć je obilježena 120. godišnjica od rođenja velike srpske pjesnikinje Desanke Maksimović. O njenom životnom putu i neprolaznom poetskom djelu govorili su Želidrag Nikčević i Milica Bakrač, književni kritičar i pjesnik.

–Desanka Maksimović je uspjela ono što je polazilo za rukom samo najdarovitijima: da ostvari djelo koje je slojevito a prijemčivo; koje je zavičajno, nacionalno utemeljeno i opšteljudsko, koje je široko popularno a opčinjavajuće neiscrpno. Pjesničkoj i ljudskoj riječi Desanke Maksimović danas se vjeruje, kao što se veruje kazivanjima mudraca, provjerenih prijatelja i pravičnih zaštitnika. Vjeruje se, podjednako na univerzitetima i u seoskim školama širom naše zemlje, i, što je svakako najvažnije, među brojnim čitaocima kod nas i u svijetu. – rekao je Nikčević.

Pjesnikinja Milica Bakrač ističe da je Desanki rodni kraj srpski jezik, živ i vedar, očuvan, neoskrnavljen za njenog života, profesorskim i akademskim znanjem njegovan, i poetskom formom uzdignut do savršenstva.

-I s vremena na vrijeme, dužni smo i mi da zatražimo pomilovanje, za one koji nas vole i mrze, ili ,,za nespretne i neuke, za one koji se spotiču preko praga“ – kako zapisa Desanka. A naš prag neka bude srpski jezik. Naš oltar ćirilica. Da nam Gospod da snage da čujemo ,,Savin monolog“ i monolog vladike Danila, iz Gorskog vijenca, koji zbori ,,među svima kao da je sam“. Zatražimo pomilovanje i za one važne ,,koji imaju pozivnice/ za svaku povorku i panoramu,/ za čoveka…“ Možda se odazovu i pozivu Trga od ćirilice a da se ne spotaknu o naš prag. I ako se spotaknu, naučimo od pjesničkih velikana i naših duhovnih otaca da im oprostimo. Jer, veliko je nebo ćirilice i pod njim ima mjesta i za one, koji su je, nadam se, samo privremeno zaboravili. Tražimo pomilovanje i za njih – zaključila je Milica Bakrač.

U drugom dijelu večeri na Trgu od ćirilice otvorena je izložba tapiserija i pastela „Tromostovje“, gospođe Sofije Ćuk di Garofani, profesora Akademije primijenjenih umjetnosti u Parizu. Izložbu je otvorio naš ugledni teoretičar i publicista Đorđe Malovrazić.