U susret Petrovdanu

Akatist prvovrhovnim apostolima Petru i Pavlu, čitaju: Duška Stanišić i o. Krsto Stanišić

U Crkvi povodom Pedesetnice najviše se čita Poslanica Rimljanima svetog apostola Pavla . Prve nedjelje po Duhovima čita se već u utorak ova poslanica u kojoj se svima ljubljenima od Boga šalje pozdrav mira i blagodati od Boga Oca našega i Gospoda Isusa Hrista . Apostol izražava volju da Jelinima i varvarima i mudrima i nerazumnima propovijeda jevanđelje koje je sila Božija na spasenje svakome koji vjeruje. U suboti prvoj po Duhovima čita se ista poslanica (začalo 79). Karakteristika Pavlovih poslanica je da na početku i kraju imamo pozdrav vjernima u smislu ispovijedanja Svete Trojice. Ovdje u poslanici Rimljanima obraća
se: Braćo, blagodat vam i mir od Boga Oca našega i Gospoda Isusa Hrista. On pominje i to da služi Bogu duhom svojim u jevanđelju Sina njegova i da žarko želi vjernima u Rimu da preda duhovni dar za njihovo utvrđenje u zajedničkoj vjeri. U drugoj nedjelji čita se ista poslanica.

Govori se o pravdi Božijoj koja je posvjedočena od Zakona i Proroka kroz vjeru u Isusa Hrista. Naglašava se da nijesu pravedni pred Bogom oni koji slušaju zakon , nego će se opravdati oni koji ispunjavaju zakon. I neznabošci imajući savjest čine od prirode što je po zakonu pošto se misli njihove među sobom optužuju ili opravdavaju i da je slava i mir svakome koji čini dobro. O pravednosti i vjeri govori se i u trećoj nedjelji. Apostol kaže da se čovjek većma opravdava vjerom nego li djelima zakona. To ne znači da se vjerom ukida zakon nego se utvrđuje.

Navodi primjer praoca Avrama koji vjerova Bogu i to mu se uračuna u pravdu. Da se Avram djelima opravdavao imao bi hvalu, ali nepred Bogom, objašnjava se u Poslanici. Pavle navodi da opravdavajući se vjerom imamo mir u Bogu kroz Gospoda našeg Isusa Hrista kroz Kojega i pristupismo u blagodat koja se izlila u srca naša Duhom Svetim. U četvrtoj nedjelji po Pedesetnici čitamo da grijeh neće ovladati nama kada smo pod blagodaću i da ne dozvolimo da naše tijelo robuju nečistoti i bezakonju već da damo udove svoje da služe pravdi i osvećenju. Kraj grijeha i plata je smrt, a dar osvećenja je život vječni u Hristu Isusu, Gospodu našem. Pete nedjelje iz Poslanice se čita začalo 97. i čujemo da su oni koje vodi Duh Božiji
sinovi Božiji. Ovaj Duh svjedoči našem duhu da smo djeca Božija, a kada smo djeca i naslednici smo Božiji, sunasljednici Hristovi. Sama tvorevina žarkim očekivanjem očekuje da se jave sinovi Božiji sa nadom da će se osloboditi od robovanja propadljivosti. Apostol navodi da stradanja sadašnjeg vremena nisu ništa prema slavi koja će nam se otkriti. On kaže, ako ispovijedamo ustima svojim da je Isus Gospod i vjerujemo u srcu svom da ga Bog podiže iz mrtvih bićemo spaseni. U šestoj nedjelji po Duhovima, Pavle kaže da je Hristos po tijelu nad svima srodnicima Izrailjcima, nad svima Bog blagosloveni u vijekove. Amin. Apostol srodstvo naglašava po blagodati koja nam je data od Boga i ako imamo darove proroštva, učiteljstva , milostinje, upravljanja i drugo da sve činimo držeći se dobra i radosno u ljubavi. U bratoljublju da budemo jedni prema drugima nježni i da čašću činimo jedni druge većim od sebe. Da budemo duhom vatreni. Ljubav da ne bude licemjerna. A postol Pavle u svim poslanicama ponavlja ove pouke upućene Rimljanima: Budite u nadi radosni, u nevolji trpeljivi, u molitvi postojani. Pomažite svetima u potrebama; budite gostoljubivi.

Blagosiljajte one koji vas gone, blagosiljajte a ne kunite. Sedme nedjelje po Pedesetnici čitamo apostolsku pouku da se ne saobražavamo ovome vijeku nego da se preobražavamo obnovljenjem uma svoga, da iskustvom poznamo šta je dobra i ugodna i savršena volja Božija.

Da ne mislimo o sebi više nego što valja misliti, nego da mislimo smirenoumno svaki po mjeri vjere.

Dužni smo slabosti slabih nositi i ne sebi ugađati nego bližnjemu na dobro i radi napretka. Da isto mislimo među sobom po Hristu Isusu, da bi jednodušno slavili Boga i Oca Gospoda našega Isusa Hrista. U osmoj nedjelji govori se o svetovnim vlastima kao uredbi Božijoj i da treba dati svakome što smo dužni kome porezu – porezu, kome carinu-carinu, kome strah – strah, kome čast – čast. U devetoj nedjelji nastavljaju se pouke o blagodarenju Bogu i da niko od nas ne živi samome sebi, već da Gospodu živimo ako li umiremo Gospodu umiremo. U subotu desete nedjelje apostol kaže Rimljanima : Braćo, molim vas radi Gospoda našeg Isusa Hrista, i radi ljubavi Duha, da mi budete saborci molitvama Bogu za mene.

Već poslije desete nedjelje po Pedesetnici nastavlja se čitanje poslanica Korinćanima i Solunjanima. Kasnije imamo i Galatima, Efescima , Kološanima, Timoteju. Tek trideset šeste nedjelje po Duhovima pred Veliki post čita se Rimljanima začalo 115. gdje se navodi da sve što nije od vjere grijeh je. Kaže se da odbacimo djela tame i obučemo se u oružje svjetlosti, da hodimo pošteno, ne u pirovanju i pijanstvu, ne u razvratu i bestidnosti, ne u svađi i zavisti.

Poslanica Rimljanima završava se pozdravom apostola Pavla: Blagodat Gospoda našeg Isusa Hrista sa svima vama.

Amin.